Klinici za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije u prvih šest meseci ove godine javilo se 1.385 pacijenata zbog povreda zadobijenih usled ujeda psa ili mačaka. U istom periodu prošle godine bilo je 1.350 pacijenata, a tokom cele 2012. godine 2.704. Od 190 do 250 ujedenih građana mesečno zatraži pomoć. Na ovoj klinici tvrde da nema drastičnog povećanja broja ujeda i da je slična statistika poslednjih pet-šest godina.


– To je u principu oko dve hiljade pacijenata godišnje koji dođu zbog ujeda. Nije mali broj, mada to su pacijenti sa cele teritorije Beograda, uključujući i Grocku, Obrenovac, Lazarevac, Mladenovac. Više nam se javljaju odrasli, a manje deca. I više je onih koje je ujeo pas ili mačka lutalica, ali ima povreda od ujeda vlasničkih životinja. U većini slučajeva reč je o lakšim povredama, mada se dešava ponekad da bude i onih sa malo dubljim ujedima, kaže za Danas dr Biljana Bojić, načelnica prijemne ambulante Klinike za infektivne i tropske bolesti.

Pogrešno je, kaže doktorka Bojić, što pacijenti nakon ujeda, zbog panike prvo pohrle u ovu ustanovu, umesto da se prvo jave lekaru opšte prakse u domu zdravlja, koji nakon pregleda i davanja antitetanusne zaštite, ako pacijent nije vakcinisan, sa odgovarajućim uputom šalje pacijenta u ambulantu Infektivne klinike u Pasterovu. Tu se obavi pregled, slika se povreda i pacijenti se dalje upućuju hirurgu u Klinički centar, ako se radi o odraslim osobama, ili u dečiju bolnicu u Tiršovoj i na Institut za majku i dete, ako se radi o povređenom detetu. Takođe, na Infektivnoj klinici izdaju nalog veterinarskoj inspekciji, koja dalje šalje na adresu ozleđenog ako je ujed od lutalice ili na adresu vlasnika pasa ako se zna vlasnik životinje koja je ugrizla pacijenta.

Iako isti protokol pokriva i ujede od svinje i lisice, naša sagovornica dodaje da u skorije vreme nisu zabeleženi takvi slučajevi. Ali zato ističe, da kada su krajem prošle godine dobili dopis da na području Velikog polja Obrenovac postoji besna lisica, svakog pacijenta sa te opštine, nezavisno koja životinja ga je ujela, preventivno su zaštitili.

– Svi pacijenti iz tog područja koji su nam se javili zbog ujeda drugih životinja zaštićeni su preventivno vakcinom protiv besnila, i to radimo i sada, jer mi ne znamo da li je recimo pas koji ih je ujeo bio u kontaktu sa besnom lisicom. U urbanim područjima besnilo je iskorenjeno još pre tridesetak godina – dodaje dr Bojić. Prema njenim rečima, na ovoj klinici mesečno se protiv besnila vakciniše od 20 do 25 ljudi, uglavnom preventivno.

– Dešava se ponekad da vakcina i seruma nema dovoljno, ali s obzirom da smo stalno u kontaktu sa Pasterovim zavodom iz Novog Sada, od kojih trebujemo zaštitu, ili iz ostalih antirabičnih stanica, te pacijenti ne trpe, i terapiju dobijaju u indikovanom vremenu. Trudimo se koliko možemo da ispoštujemo sve – navodi Bojićeva. Prijemna ambulanta pri Infektivnoj klinici radi 24 sata i ona je stanica antibarične zaštite.

Prijave ujeda iz celog grada

Nisu svi ujedi od napuštenih životinja, ističe Jelačić, dodajući da je veliki broj i vlasničkih pasa koji napadnu građane. On savetuje vlasnike da se ponašaju odgovorno, poštuju odluku grada, svoje ljubimce vode na povocima i čiste za njima. „Nema pravila, zovu iz celog grada da prijave ujede, ali generalno najveći problem sa brojem napuštenih životinja su prigradske opštine, gde ljudi svoje ljubimce drže u dvorištima i nemaju naviku da ih registruju, obeležavaju. Ranije su postojale takozvane crne tačke, gde su bili čopori napuštenih pasa, kao u naselju Medaković, Rakovica, ali radom komunalne zoohigijene to više nije slučaj“, tvrdi Jelačić i dodaje da će služba zoohigijene i pored smanjenih sredstava, i dalje raditi na rešavanju problema napuštenih životinja.

Manje lutalica na ulicama

Činjenica je da je smanjen broj prijava ujeda pasa od strane zdravstvenih ustanova, službe zoohigijene, što negde govori o tome da je i broj napuštenih životinja u Beogradu manji nego što je to bilo prethodnih godina. Veliki broj životinja je uhvaćen, sterilisan i vraćen na te lokacije sa koje su pokupljeni, što je u skladu sa Strategijom grada kako se postupa sa napuštenim psima. Agresivni psi su trajno zadržani – kaže za Danas Branko Jelačić, pomoćnik gradskog sekretara za stambene i komunalne poslove, zadužen za zoohigijenu. U Beogradu za sada postoji pet prihvatilišta za napuštene životinje: u Rakovici, Kovilovu, Padinskoj skeli i Ovči (karantin). Ukupan kapacitet je preko tri hiljade mesta, koja su već skoro popunjena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari