Iako je prethodnu lokalnu vlast oštro kritikovala za dug u budžetu i velika kreditna zaduženja, nova vlast takođe poseže za kreditima. Prošle godine budžet je zadužen za 130 miliona i iskorišćen je za vraćanje dela duga za ranije projekte, a za ovu godinu u planu je dodatno zaduženje od 180 miliona dinara.


Za novo zaduženje nova vlast (okupljena oko SNS i SPS) ističe da je u skladu sa Zakonom o javnom dugu i da je pribavila saglasnost Ministarstva finansija, baš onako kako je to tvrdila i prethodna vlast koju su predvodili DS i SPS.

Prema predlogu Gradskog veća, gradsku kasu trebalo bi zadužiti za 180 miliona dinara, od čega bi 130 miliona poslužilo za završetak kapitalnih projekata, a ostatak od 50 miliona dinara za tekuću likvidnost budžeta, koji je planiran u iznosu od 2,4 milijarde dinara. Kredit za tekuću likvidnost, i pored nametnutih mera štednje, ukazuje na to da je užički budžet suočen sa velikim problemima i najavljuje veoma tešku budžetsku godinu. O novom kreditnom zaduženju Skupština grada će se izjasniti 30. januara.

Istakavši da „nikada nije govorio o tome da je užički budžet prezadužen kreditima, iako je prethodna vlast uzela oko tri miliona evra kredita“, gradonačelnik Tihomir Petković (SNS), koju tu dužnost obavlja od avgusta prošle godine, kaže da je ukazivao na veći problem, a to je „dug od oko četiri miliona evra za dospele, a neizmirene obaveze koje je ostavila prethodna vlast“.

– Dospele obaveze su ogromne i bez kredita u ovoj godini ne bismo mogli da rešimo problem tekuće likvidnosti i ne bismo imali investicija – rekao je za Danas Petković. On je istakao da „nije sigurno da će taj kredit biti u predloženom iznosu, niti se sa sigurnošću trenutno može navesti za koje projekte će biti iskorišćen deo tog kredita u iznosu od 130 miliona dinara“.

– Ukoliko uspemo da prodamo parcelu u bivšoj kasarni u Krčagovu za 1,7 miliona evra, može da se desi da ne koristimo pun iznos kredita od 180 miliona dinara – objasnio je gradonačelnik. On je dodao da grad očekuje od Vlade Srbije oko 33 miliona dinara, kao razliku između isplaćenih 8,5 miliona i traženih 41,7 miliona dinara za sanaciju šteta od posledica prošlogodišnjih poplava i klizišta i ako bi taj novac bio uskoro uplaćen, bio bi rešen problem likvidnosti, a 130 miliona dinara kredita moglo bi da se iskoristi za kapitalne projekte.

S druge strane, kako je naveo, gradska vlast je uspela da dugovanja, koja su na kraju 2014. godine bila oko 400 miliona dinara, smanji na 258 miliona dinara i to uštedama i kreditom iz te godine od 130 miliona dinara. Taj kredit bio je namenjen za kapitalne projekte, koji godinama nisu završeni, poput sportske hale u Krčagovu i dečjeg vrtića na Pori, kao i za isplatu osnovnih sredstva za JKP Niskogradnja, koje je u veoma teškoj situaciji, ali njegova namena je promenjena.

– Da smo taj kredit investirali u te projekte, stvorili bismo nove obaveze pa smo, umesto toga, novac preusmerili za plaćanje ranijih obaveza, prvenstveno za rekonstrukciju puteva, čime smo značajno smanjili dugove – objasnio je Petković.

Na pitanje da li će grad moći da vraća novi kredit, pošto ima stare kreditne obaveze, Petković je odgovorio potvrdno i rekao da ukupno kreditno zaduženje neće biti prekoračeno Zakonom o javnom dugu.

– Zakon dozvoljava kreditno zaduženje do 50 odsto budžeta iz prethodne godine. Kako je budžet prošle godine bio oko 18 miliona evra, možemo da se zadužimo do devet miliona evra. Kreditna zaduženost užičkog budžeta je oko četiri miliona evra, što znači da možemo da uzmemo kredit – poručio je gradonačelnik.

Inače, pre nego što je Vlada Srbije usvojila mere štednje, gradonačelnik je naložio uštede u javnim preduzećima i ustanovama u gradu. Na pitanje Danasa kakvi su efekti, on je rekao da je to za sada teško proceniti, jer većina javnih preduzeća nisu direktni korisnici budžeta, dodavši da su naložene mere veoma važne, kako bi se poboljšala efikasnost javnih preduzeća.

– Primera radi, tražili smo od JKP Bioktoš da za 10 odsto snizi cene svojih usluga koje naplaćuje iz budžeta, jer bi ušteda u budžetu bila od 40 do 50 miliona dinara – rekao je Petković.

Nove investicije

Najavivši prve inostrane investicije, Petković je nedavno rekao da će početkom 2015. godine italijanska kompanija „Famot“ otvoriti fabriku tankozidnih cevi, koja će najpre zaposliti 15, a do leta 35 radnika. Druga investicija trebalo je da bude fabrika za proizvodnju flaširane vode, koja je trebalo da se otvori u selu Kremna, a koja bi trebalo da zaposli deset radnika.

– Otvaranje tih fabrika je izvesno, ali je odloženo na nekoliko meseci iz tehničkih razloga – rekao je za Danas Petković.

Subvencije javnim preduzećima

– Subvencije javnim preduzećima, što je zakonska obaveza, prošle godine su smanjene za 30 odsto i ove godine su planirane u istom iznosu – rekao je Petković, a na pitanje koja je namena subvencije u iznosu od 40,1 milion dinara za ustanovu „Veliki park“, on je rekao da je taj iznos planiran za plate zaposlenih u toj ustanovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari