Na arheološkom lokalitetu Vrelo-Šarkamen, nekadašnjem kompleksu rimske carske rezidencije, i ovog leta, inače treću godinu zaredom, sprovedena su iskopavanja u okviru projekta „Vrelo-Šarkamen, arheološka istraživanja, prezentacija i promocija“, koji se finansira sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, opštine Negotin i sredstvima Muzeja Krajine Negotin.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Jednomesečna arheološka iskopavanja na Vrelu završena su krajem septembra, a ove godine primarni cilj projekta bila su arheološka iskopavanja kompleksa carske rezidencije, koju je početkom 4. veka podigao tetrarh Maksimin Daja, nećak cara Galerija, saznajemo iz zajedničkog teksta članova stručnog tima, dr Sofije Petković, više naučne saradnice Arheološkog instituta, i rukovodioca projekta i Gordana Janjića, muzejskog savetnika Muzeja Krajine, koordinatora projekta.

Tokom tri kampanje arheoloških iskopavanja (2013-2015) pažnja je bila usmerena na dva sektora utvrđene palate – jugoistočnu kulu kružne osnove i zapadnu kapiju sa pripadajućim kulama. Prošle godine su delom izvršeni konzervatorsko-restauratorski radovi na jugoistočnoj kuli, otkriven je njen ulaz, sa monumentalnim stepeništem, jedinstvenim arhitektonskim rešenjem u rimskom fortifikacionom graditeljstvu, kao i ostaci starijeg utvrđenja vile (villa rustica), koja je prethodila izgradnji carske rezidencije. Tokom nastavka radova u jugoistočnom delu utvrđenja, u ovogodišnjoj kampanji otkriven je objekat za vodosnabdevanje, vodotoranj (castellum aquae) sa sistemom dovodnih i odvodnih kanala i taložnika.

Osim objekta za vodosnabdevanje u ovogodišnjim iskopavanjima otkriveno je spoljašnje lice jugoistočne kule, njeni spojevi sa istočnim i južnim bedemom i njen središnji kontrafor, jedinstvene konstrukcije, a sve u cilju završetka konzervatorsko-restauratorskih radova na ovom objektu sledeće godine. Ono što sledi nakon toga je projekat prezentacije koji će omogućiti da kula osam postane muzejski objekat – galerija sa izloženim panoima sa informacijama o nalazištu Vrelo-Šarkamen koji će sadržati fotografije i planove uz prigodni tekst o carskoj palati i mauzoleju. Takođe je u okviru projekta promocije planirana prezentacija zapadne kapije utvrđenja i mauzoleja, koja podrazumeva i konzervatorsko-restauratorske radove, zatim sanacija puta do nalazišta, izgradnja parkinga i mokrog čvora, što bi, kako se očekuje, doprinelo većoj posećenosti arheološkog nalazišta Vrelo-Šarkamen, koje je takođe deo Muzeja Krajine u Negotinu.

Podsećamo da je u ovom jedinstvenom arhitektonskom kompleksu, koji obuhvata i mauzolej carice-majke, sestre tetrarha Galerija, tokom istraživanja 1996. godine otkriven set zlatnog nakita koji je sada u Narodnom muzeju. Istraživanja lokaliteta Vrelo-Šarkamen, kome je 1994. dodeljena kategorija kulturnog dobra od velikog značaja za Srbiju, značajna su kako za arheologiju i istoriju naše zemlje i šire Rimskog carstva, tako i za razvoj kulturnog turizma u Negotinskoj Krajini i Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari