Ukupna trgovina vojnim naoružanjem od 2009. do 2013. porasla je u svetu za 14 odsto, objavio je specijalizovani stokholmski Institut za istraživanje mira (SIPRI). „Buduće trendove je teško predvideti. Države oko Rusije mogle bi zbog krimske krize da počnu da se naoružavaju, ali novac za to u stvari imaju samo Finska i Švedska, bivše sovjetske republike ga nemaju“, komentariše Piter Veceman za bečki dnevni list „Die Preše“.


Među deset najvećih trgovaca teškim konvencionalnim naoružanjem je i Ukrajina. Ako se gleda samo izvoz u 2012, Ukrajina je bila četvrti izvoznik tog naoružanja, a za period 2008-2012. bila je na devetom mestu. Prema prošlogodišnjim podacima SIPRI-ja, izdaci na naoružanje najviše su u 2012. porasli u istočnoj Evropi za 15 odsto i iznosili su 100 milijardi, iako su ukupni svetski izdaci za te svrhe tada ča nešto i pali – za 0,4 odsto. Najviše je na istoku Evrope u ovim izdacima učestvovala Rusija, ali i Ukrajina.

Ako je neko uopšte i sumnjao da energetike predstavlja podjednako moćno oružje kao i klasično vojno oružje uveliko pokazuju događaji u vezi sa Krimom. Stručnjaci smatraju da će Rusija posebno velike izdatke imati da to poluostrvo za sebe veže infrastrukturom, pa i energetikom. Koliko je pitanje osetljivo, pokazale su protivrečne informacije vlasti u Semfiropolju i Kijevu oko isključenja dve linije dovoda struje iz Ukrajine na Krim, koje su stavljene van snage zbog remonta.

Vlasti u Krimu započele su planska havarijska isključenja struje, a u razmenu informacija se uključio i ruski ministar energetike Aleksandar Novak, obećavajući sigurnost snabdevanja za stanovništvo osetljivih objekata. Planska isključenja su, međutim, ubrzo obustavljena jer je jedna od linija snabdevanja stavljena ponovo u pogon. Oštro je reagovalo Ministarstvo energetike: „Znači da informacije koje je distribuirao vicepremijer samoproglašene nove vlasti Krima Rustam Temirgaljijev o smanjenju obima električne energije, koja se iz Ukrajine isporučuje Krimu, ne odgovaraju istini“.

Ruski mediji su veoma značajan prostor dali i intervjuu direktora italijanske kompanije Eni Fajnenšl tajmsu, koja ima udeo od 20 odsto u projektu gasovoda „Južni tok“ i prva je od tri zapadne firme suvlasnice koja je reagovala na zapadne pritiske da se radovi na tom projektu obustave. Paolo Skaroni, generalni direktor te kompanije, rekao je da je projekat „Južni tok“ pod znakom pitanja i da njegov dalji život zavisi od toga da li će EU i Rusija postići kompromis oko krimske krize. Skaroni je izrazio i zadovoljstvo što je njegova firma uspela na vreme da izađe iz nekih velikih projekata u Rusiji, poput gasnog projekta na ostrvu Jamal, gde je 60-procentni udeo u nalazištu prodat Gaspromu za tri milijarde dolara. Na pitanje da li su na to uticali događaji oko Ukrajine, Skaroni je rekao: „Razmeo sam da je Rusija Rusija. Da Rusija nije Švajcarska“.

Posle izbijanja krimske krize, predstavnici Brisela i Moskve su se povodom „Južnog toka“ sastali samo jednom i, prema izvorima lista Komersant, nisu se usaglasili ni oko jedne jedine tačke. Odlučili su jedino da osnuju radnu grupu sa kojim nadležnostima i u kom sastavu, ne zna se, navodi list. Sem novonastalih političkih tenzija, između Brisela i Moskve u ovoj stvari se isprečio Treći evropski energetski paket, koji Rusija nikako ne prihvata, a koji se tiče vlasničkih odnosa u gasnom poslu.

„Posledice i za srpsku ekonomiju“

Ekonomista Milojko Arsić ocenio je da bi dodatno komplikovanje odnosa Rusije i Ukrajine moglo negativno da utiče na ekonomiju Srbije. „Ako bi se mnogo zakomplikovali odnosi Rusije i Ukrajine, mogla bi biti odložena realizacija međunarodnog gasovoda Južni tok“, rekao je Arsić novinarima na prezentaciji Kvartalnog monitora, časopisa koji izdaje Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN). Arsić, koji je glavni i odgovorni urednik Monitora, objasnio je da moglo da dođe i do pogoršana odnosa Rusije s NATO-om i EU, pa bi njihove članice mogle da postave dodatne prepreke za izgradnju Južnog toka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari