Oko 90 odsto glasača na industrijskom istoku Ukrajine izjasnilo se za nezavisnost, saopštili su juče njegovi organizatori. Oni kažu da je, po još nepotpunim rezultatima prebrojavanja glasova sa referenduma održanog u nedelju, tako glasalo 89 odsto glasača u oblasti grada Donjecka i čak 96 odsto u susednom Lugansku. Proruski separatisti iz basena Donbas, na istoku Ukrajine, još u nedelju su proglasili da je, po prvim rezultatima, izglasana nezavisnost te oblasti od Ukrajine, dok su Kijev i Zapad to ocenili kao „farsu“.


Proruski separatisti su juče saopštili da će konačni status regiona biti naknadno utvrđen, uz mogućnost pripajanja Rusiji. Moskva „poštuje“ rezultate referenduma, saopštio je juče Kremlj, dodajući da sada računa na „dijalog“ pobunjeničkih regiona i Kijeva. „Moskva uvažava volju stanovništva Donjecka i Luganska i polazi od toga da će praktična realizacija rezultata referenduma biti civilizovana, bez ikakvih pojava nasilja, kroz dijalog predstavnika Kijeva, Donjecka, Luganska“, piše u saopštenju.

Rusija će pozdraviti „sve posredničke napore“ za uspostavljanje takvog dijaloga, „uključujući i OEBS-a“, navodi se u saopštenju. Dodaje se da je odziv stanovništva na referendumu bio veliki, „bez obzira na pokušaje da se on spreči“. Kremlj je osudio primenu sile, „uključujući korišćenje teškog naoružanja protiv civila, što je dovelo do ljudskih žrtava“.

Predsedavajući OEBS-a Didije Burkhalter rekao je juče da Rusija nije zvanično priznala rezultat referenduma, već da je samo saopštila da će poštovati njegove rezultate. „Videli ste odgovor Rusije: ona je izrazila poštovanje, ali ne i priznavanje referenduma“, rekao je Burkhalter nakon sastanka sa šefovima diplomatije zemalja EU u Briselu.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je proglasilo referendum pravno nevažećim i reklo da „neće imati nikakve pravne posledice po teritorijalni integritet Ukrajine“. Glasanje je bilo „zločinačka farsa“ koju je finansirala Rusija, ocenilo je Ministarstvo. Kijev i Zapad strahuju da bi posle referenduma moglo doći do situacije slične onoj s početka marta – kada je Krim pripojen Rusiji.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je juče da nema planiranih novih pregovora o Ukrajini, kao i da četvorostrani susreti, uz učešće predstavnika EU i SAD, nemaju perspektivu.

Inače, nemački diplomata Volfgang Išinger biće posrednik OEBS-a u rešavanju ukrajinske krize. To je juče izjavio Burkhalter. Išinger, stručnjak za međunarodne odnose, bio je ambasador Nemačke u SAD i Britaniji. Bio je predstavnik EU u posredničkom timu SAD, EU i Rusije u pregovorima o statusu Kosova. Učestvovao je na pregovorima u Dejtonu kojim je okončan rat u BiH. Predsedava Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji koja svake godine okuplja šefove država i vlada, diplomatija i odbrane, kao i bezbednosne stručnjake.

Evropska unija odlučila je juče da proširi listu sankcija pošto nema smirivanja krize u Ukrajini, saopšteno je iz Saveta ministara u Briselu. Trinaest imena je dodato na listu na kojoj je već 48 osoba kojima je zabranjeno izdavanje viza i kojima je zamrznuta imovina. Na listi su sada i dve firme koje su profitirale od ruskog pripajanja ukrajinskog poluostrva Krim.

Rogozin: Ko hoće u EU, prvo mora u NATO

Moskva – Potpredsednik Vlade Rusije, Dmitrij Rogozin, izjavio je da postoji pravilo: ako neka zemlja želi da uđe u EU, neophodno je da uđe u NATO. Rogozin, koji je predstavnik predsednika Rusije za Pridnjestrovlje, a ranije je bio predstavnik Rusije u Savetu Rusija – NATO, rekao je za jučerašnje izdanje dnevnika Komersant da se to pravilo neće menjati ni za Moldaviju.

„To je određeno pravilo, njega znaju svi u NATO… To se pravilo za Moldavce neće menjati. Sve zemlje su kroz to prošle. Zato je pridruživanje EU trenutak kada se Moldavija hvata za kvaku NATO“, rekao je Rogozin.

Na pitanje šta će Rusija preduzeti, ukoliko u junu Moldavija potpiše sporazum o asocijaciji sa EU, Rogozin je odgovorio da će se odnosi promeniti, jer to znači da će Moldavija izgubiti neutralni status. „Rusiji neće biti neophodno da razgovara s moldavskim političarima, o Moldaviji ćemo razgovarati s Briselom i Vašingtonom“, rekao je Rogozin, dodavši da će on insistirati na preispitivanju odnosa sa Moldavijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari