Policija u Kijevu upotrebila je juče suzavac kako bi rasterala oko 1.000 građana koji su pokušali da blokiraju prilaz zgradi vlade. Demonstranti od četvrtka protestuju zbog odluke vlasti da ne potpiše Sporazum o pridruživanju sa Evropskom unijom.

Na jučerašnjem protestu bio je i opozicioni lider i bokserski šampion Vitalij Kličko, rekavši da treba izvršiti pritisak na vladu kako bi na samitu EU o Istočnom partnerstvu, koji počinje u četvrtak u Viljnusu, potpisali Sporazum.

„Nastavićemo da protestujemo dok god sporazum sa EU ne bude potpisan“, rekao je Kličko. On je kazao da će na demonstracijama biti zatraženo povlačenje ukaza kojim je suspendovana priprema za potpisivanje Sporazuma, ali i ostavka predsednika Viktora Janukoviča. Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, koja služi sedmogodišnju kaznu zatvora zbog zloupotrebe vlasti, poručila je u pismu demonstrantima da nastave sa protestima dok Janukovič ne potpiše sporazum. Jedan od uslova za potpisivanje bio je da se Timošenkova oslobodi iz zatvora i da lečenje nastavi u Nemačkoj. Međutim, ukrajinski parlament je prošle sedmice odbio da donese zakon kojim bi se to omogućilo.

Odluka vlade šokirala je mnoge, posebno zato što je Janukovič pre dva meseca obećao da će ugovor sa EU sigurno biti potpisan. Mnogi su promenu protumačili kao pobedu Moskve, koja je, kako se komentariše, nastojala da onemogući potpisivanje Sporazuma i zadrži Ukrajinu pod svojim uticajem. Janukovič je u razgovoru s predsednicom Litvanije Dalijom Gribauskajte, prema rečima njene savetnice, rekao da Kijev ne može da ga potpiše zbog ekonomskog pritiska i ucena Rusije. Ruski predsednik Vladimir Putin optužio je države EU da su vršile pritisak na Kijev da potpiše Sporazum.

Čelnici EU Herman van Rompej i Žoze Manuel Barozo saopštili su juče da i dalje važi ponuda za evrointegracije Ukrajine, ali da je na njenom vođstvu da izabere partnera. „Iako smo svesni spoljnog pritiska koji Ukrajina doživljava, verujemo da kratkoročno razmišljanje ne može poništiti dugoročne koristi koje će doneti partnerstvo s EU“, naveli su Barozo i Rompej u saopštenju.

Evropski lideri će u svakom slučaju pokušati da izbegnu fijasko na samitu u Viljnusu. Moldavija, Gruzija, Jermenija i Azerbejdžan su takođe deo politike Istočno partnerstvo EU. Očekuje se da će na samitu biti razgovora o slobodnoj trgovini i pridruživanju Moldavije i Gruzije. Jermenija je odustala od sporazuma kako bi se pridružila Rusiji u Carinskoj uniji, dok Azerbejdžan može da se nada jedino strateškom partnerstvu. Belorusiji, kao šestoj zemlji kojoj se nudi Istočno partnerstvo, s kojom je EU „zaledila” odnose zbog represije vlade u Minsku, takođe neće biti poklonjena veća pažnja na samitu. Najveći napredak bi bio postignut ako bi sastanku prisustvovao beloruski šef diplomatije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari