Ko će odlučiti – Sinčić, Hrvati u BiH ili Srbi?

Analitičari, naime, nisu uspeli precizno da identifikuju Sinčićevo izborno telo, ali i ako bi mu utvrdili okvir (birači do 35 godina starosti) nisu uspeli da im identifikuju ideološku matricu. Zato su oba kandidata iz drugog izbornog kruga koji će se održati u nedelju 11. januara prema problemima koje je identifikovao Sinčić i njegovim utopijskim rešenjima izrazila umerene simpatije, ali za njegove birače nisu imali nikakvih posebnih poruka. „Bilo bi doista licemerno obraćati se isključivo biračima Sinčića. Vjerujem da će svi birači prepoznati ono što nudim u svom programu…“, rekla je Grabar Kitarović odnosno „Ne bih posebno pozivao birače gospodina Sinčića da glasaju za mene. Rekao bih im da glasaju po svojoj savjesti“, kako je rekao Josipović.

Pozivajući se na više naučnih istraživanja koja se bave populacijom do 35 godina starosti, Ivan Burić je u Jutarnjem listu zaključio da se može pretpostaviti „da će u nedelju brojni glasači g. Sinčića ostati kod kuće ili će na glasačkom listiću nadopisati broj tri“ jer budući da su bez „nekog preterano izraženog političkog svojstva“ realna je pretpostavka da „znatan dio biračkog tijela Ivana Sinčića čini kohorta mlađih nezadovoljnika koji su u svim onim svjetonazorskim ratovima vođenim u zadnje vrijeme u Hrvatskoj ostali negdje po strani, neprimjetni i nevidljivi, skriveni u sjenama brojnih društvenih prijepora mirno čekajući pojavu autentičnog antijunaka“. Burić zaključuje da bi krajnji ishod borbe za Sinčićeve glasače i za Josipovića i za Grabar Kitarović bio prilično upitan. Tako su izgleda zaključili i izborni štabovi oba kandidata.

Hrvatski analitičari su se dan-dva pred odlučujuće glasanje zato fokusirali na bosanskohercegovačke Hrvate i hrvatske Srbe, kao ozbiljniji potencijal Kolinde Grabar Kitarović odnosno Iva Josipovića.

U Bosni i Hercegovini pravo na glasanje na izborima u Hrvatskoj ima 260.000 ljudi, ali ih je u prvom krugu predsedničkih izbora na birališta izašlo samo 7372. Njih 80,60 odsto svoj glas je dalo Kolindi Grabar Kitarović. Josipović je najavio da će se obratiti Državnom izbornom povjerenstvu povodom informacija da šef izbornog štaba njegove protivnice Milijan Brkić, koji ne voli da ga zovu Vaso, organizuje autobuski prevoz glasača iz BiH kako bi Grabar Kitarović iskoristila očito veliki bosanskohercegovački izborni potencijal.

U desno orijentisanom Večernjem listu Robert Bubalo podseća te birače da im je Kolinda „svjetonazorski bliska“, ali da je njen šef Tomislav Karamarko bio saradnik Stipe Mesića koji je „sustavno pomagao politiku ogoljavanja Hrvata u BiH“, dok je Ivo Josipović od njih „svjetonazorski udaljen“ ali da je baš on popravio štetu koju je napravio Mesić i „izolirao Lagumdžiju i Komšića i pridonio pobjedi HDZ-a BiH na izborima“.

Josipović ni sa jednim političarem za svoga petogodišnjeg mandata nije imao tako direktan sukob kao sa Miloradom Pupovcem predsednikom Srpskog narodnog vijeća, pa ga je, podseća Večernji list, nazivao „političkim reketarom i etnobiznismenom“, a sada se sa njim pomirio zbog potencijalnih oko 20.000 glasova hrvatskih Srba. Nije isključeno, podsmeva se komentator tog lista, da u nedelju autobusi ne stižu samo iz BiH nego i iz Srbije u Hrvatsku.

Matematika iz prvog kruga

Iva Puljić Šego se poziva na analizu 67 gradova i opština u kojima je udeo srpskog stanovništva veći od 10 odsto. Zbrajanje glasova koje je 28. decembra u 20 gradova i opština, u kojima je odziv birača bio manji, a postotak srpskog stanovništva veći, dobio Josipović i glasova koje su na lokalnim izborima dobili tamošnji lokalni čelnici, pokazalo je da je Josipović u prvom krugu dobio znatno manje glasova nego kandidat levice na lokalnim izborima za gradonačelnika. Tako je Josipović u Vukovaru dobio 3985 glasova, a Željko Sabo 6946, u Glini je ta razlika 861 prema 2068, u Erdutu 871 prema 1728, u Kistanju 434 prema 1370…