Šta će Svetska trgovinska organizacija (STO) reći Zapadu i Rusiji zbog razmene paketa uzajamnih sankcija? Pitanje je retoričko, a s obzirom na to da je proteklih nedelja razmenjen čitav set sankcija između najjačih država na svetu, od kojih su četiri nuklearne sile i stalne članice Saveta bezbednosti, odgovor bi mogao da bude identičan odgovoru na pitanje: šta će im reći Ujedinjene nacije?


Tek, Bojana Todorović, pomoćnica ministra za trgovinu Srbije i poznavalac pravila Svetske trgovinske organizacije, smatra da su i Zapad i Rusija, razmenjujući pakete ekonomskih sankcija, prekršili pravila Svetske trgovinske organizacije. U kojoj meri su ih prekršili, zavisi od koncesija koje svaka zemlja daje pri potpisivanju ugovora o pristupu STO drugim zemljama.

I države Zapada i Rusija su, tumačeći štete koje im i sopstvene i sankcije one druge strane mogu naneti, udarile u patriotske note u stilu „ne može nam niko ništa“, „Rusija topom gađa u vrapca“ (Handelsblat), ili „to će na našu poljoprivredu uticati samo povoljno“ (Rusija). Uz SAD i baltičke države zapadnim sankcijama najsklonija Poljska, koja je na rusko tržište izvozila oko 700.000 tona od 3,5 miliona tona svoje godišnje proizvodnje jabuka, upustila se čak i u kampanju: „Ustanimo protiv Putina, jedite jabuke i pijte jabukovaču“, na šta se šalom nadovezao Edbert Klokers, šef izvoznog odeljenja nemačkog proizvođača mesa „Vestflajš“: „Jedite tri hamburgera dnevno.“ Ipak, Udruženje francuskih proizvođača voća odmah je najavilo tužbu Svetskoj trgovinskoj organizaciji protiv ruske zabrane uvoza voća. Bojana Todorović smatra da je Zapad sa najavama tih tužbi, za koje je STO objavila da još nisu stigle, požurio uveren da se prirodnije kreće kroz mehanizme sporova pred STO „budući da to vežba već 50 godina“, a Rusija je nova, dakle, još neiskusna članica.

Prema podacima Ruske carinske službe, ta zemlja je 2013. uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrednosti od 43 milijarde dolara i to ne računajući napitke i alkoholna pića. Otprilike polovinu te vrednosti je uvezla iz zapadnih država (SAD, EU, Australija, Kanada, Japan, Norveška) kojima je sada zatvorila svoje tržište. Od 120 milijardi evra, koliko godišnje ovih proizvoda izveze EU, u Rusiju odlazi 10 odsto ili oko 12 milijardi evra. Ova poljoprivredna godina je u Evropskoj uniji izuzetno rodna i očekuje se ogromna ponuda poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Ako se toj ponudi sada doda i ovih 10 odsto kojima će biti uskraćeno rusko tržište, pritisak na evropsko tržište će biti ogroman, recimo, kad su jabuke u pitanju, „kreira se na EU tržištu prava katastrofa“, citira francuski list Ekos predsednika Udruženja francuskih proizvođača voća Lika Barbijea. Tako da je logično očekivati i veliki pritisak na cene u pravcu njihovog snižavanja, u Evropi gde se već zazire od deflacije.

Zapadni politički analitičari, kao specijalista za odnose EU i Rusije Endrju Monegan, koga citira francuska štampa, veruju da je dugo najavljivanje sankcija Rusija sigurno iskoristila da se pripremi, ali više sami zapadni proizvođači nego ekonomski analitičari veruju da će ruske sankcije osiromašiti rusko tržište kako u količini tako i u kvalitetu ponude i dovesti do neminovnog rasta cena. Sa time se u nadahnutom intervjuu ruskoj štampi ni najmanje ne slaže Aleksandar Bogomaz, predsednik Udruženja ruskih proizvođača krompira.

„Oni su nama dosad, po pravilu, prodavali robu nižeg kvaliteta. Neka probaju da tu robu sada prodaju jedni drugima“, kaže Bogomaz i podvlači da će ruske sankcije na rusku poljoprivredu uticati samo povoljno, a da cene mogu podizati samo nesavesni, ali tu je država da se sa takvima pozabavi.

Bogomaz podseća da Rusija vlada sa 52 odsto svetskih površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju i da ima i ljude i tehniku da na svom tržištu zameni stranu ponudu. Na objavu ruskih sankcija, cene akcija ruskih poljoprivredno-prehrambenih kompanija dva dana zaredom su oštro uzletele uvis, nekih i preko 30 odsto – akcije kompanije „Rusko more“ poskupele su za 30 odsto, dok su adekvatno pale akcije norveških isporučilaca lososa.

Bomba u centru Kijeva

Kijev /// Dve osobe juče su ranjene u eksploziji, kako se pretpostavlja, ručne bombe na samo 400 metara od Trga nezavisnosti u ukrajinskoj prestonici, gde od novembra kampuju antivladini demonstranti, izvestila je RT televizija, prenele su agencije.

Žestoke borbe na istoku Ukrajine vođene su i juče, a ukrajinska vojska je javila da je za 24 sata poginulo 15 ukrajinskih vojnika, a 79 ih je ranjeno, uglavnom u sukobima na granici sa Rusijom. Stradalo je sedam vojnika i osam graničnih stražara, precizirao je portparol vojske Andrij Lišenko. Ti vojnici bili su pripadnici 79. brigade ukrajinske vojske, koja je primorana na povlačenje posle tri dana borbi na granici s Rusijom, u oblasti Luganska. S. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari