Ministarstvo spoljnih poslova Srbije (MSP) u saradnji sa avio-prevoznikom Jat ervejz obezbedilo je potreban broj aviona za evakuaciju srpskih državljana koji se trenutno nalaze u Libiji i poleteće onog trenutka kada se od libijskih vlasti budu dobile dozvole za sletanje i izlazak naših građana iz Libije.


Mirko Stefanović, državni sekretar MSP, sinoć je izjavio da se očekuje da te dozvole budu izdate danas. Kako je saopšteno Ministarstvo pregovara i sa avio-kompanijama iz Makedonije i Mađarske da one prihvate državljane Srbije ako pre dobiju dozvole.

Saopšteno je i da je Vlada Srbije formirala tim za evakuaciju, u kome su zamenik premijera Ivica Dačić, koji je i koordinator, ministar odbrane Dragan Šutanovac i ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić.

Poziv u pomoć putem Interneta uputili su građani Srbije, koji se nalaze u kampu Raslanafa između Bengazija i Tripolija, dva grada najviše zahvaćena nemirima. Grupu od pedesetak državljana Srbije koji se nalaze u ovom kampu u nedelju uveče napalo je dvadesetak naoružanih ljudi i pokušalo da im ukrade vozila i da ih opljačka. Kako navode u elektronskom pismu, njih šestorica zaposlenih u firmi Petrolcomet, pokušali su da „odbiju napad golim rukama“, ali im je oduzeta velika suma novca i jedna kola.

„Na svu sreću preprečili smo im put s ostalim kolima kako ne bi izvezli i ostala. Celu noć smo čuvali stražu, ujutru smo se spakovali, bili u kontaktu sa ambasadom i našom firmom u Tripoliju, ali izgleda da nisu svesni situacije u kojoj se nalazimo. Životi su nam u opasnosti“, navodi se u pismu.

Prema njihovim rečima, kada su organizovali konvoj od osam do deset kola ka Tripoliju, javljeno im je da je put do Tripolija totalno odsečen kod grada Sirt. Oni navode da nisu naoružani, kao i da očekuju još napada. Takođe, istakli su i da se pored njih nalazi rafinerija Rasco koja ima svoj privatni aerodrom.

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić rekao je juče da je evakuacija naših državljana „apsolutni prioritet ovog ministarstva“ i da se intenzivno radi na tome. Međutim, on je naveo da to ide dosta teško jer su u prekidu telefonske veze i povremeno internet.

Jeremić je istakao da ambasada i ministarstvo pokušavaju da utvrde broj srpskih državljana u Libiji, da za njih dobiju neophodne izlazne vize, kao i dozvole za sletanje aviona kako bi mogli da evakuišu građane. Prema poslednjim informacijama, ambasadi se javilo između 600 i 700 državljana Srbije koji su trenutno u Libiji, ali se pretpostavlja da ih ima više.

Ambasada Srbije stupila je u kontakt sa građanima koji se nalaze u kampu kod grada Ras Lanufa, a koji su preksinoć bili napadnuti od grupe naoružanih ljudi. Svi državljani Srbije su dobro, kako se navodi, i niko nije povređen.

Iz SDPR-a kažu za Danas da u Libiji ima oko četrdesetak njihovih zaposlenih, koji, prema poslednjim informacijama, nisu ugroženi. Većina njih se nalazi u Tripoliju i okolini. Oni dodaju da se intenzivno prati razvoj situacije u Libiji, kao i da se razmišlja o smanjenju broja radnika i eventualnom povlačenju iz te zemlje. U Ministarstvu odbrane kažu za naš list da trenutno ne može da se proceni koliko je ugrožen izvoz oružja u Libiju, kao i da se svi planovi ulaganja u vojne ustanove u ovoj državi trenutno odlažu.

Zorica Jekić iz Privredne komore Srbije kaže za Danas da je za sada situacija „još rovita da bi se davale procene o budućim investicijama u Libiji“.

– Pratimo šta se dešava u Libiji, ali još se ne zna koliko ima radnika – kaže Jekićeva.

Dušan Simeonović, ambasador u penziji i član Foruma za međunarodne odnose, kaže za Danas da su građani Srbije uglavnom zaposleni u Tripoliju, ili na jugu države, dok je njihov broj manji na istoku, koji se smatra uporištem opozicije.

– Istok Libije, gde se nalaze gradovi poput Bengazija i Ras Lanufa, bogat je naftom, a lokalno stanovništvo tradicionalno pruža otpor Tripoliju, optužujući ga za eksploataciju resursa – naglašava Simeonović. On, takođe, podseća da ekonomske veze Srbije i Libije nisu dovedene u pitanje ni tokom režima Slobodana Miloševića i da se ta afrička država otvorila prema svetu u proteklih nekoliko godina.

– Gadafi je bio jedini islamski lider koji se podržavao SRJ tokom ekonomskih sankcija uvedenih 1992, zbog čega se našao na udaru kritika arapskih država. Tokom mog drugog mandata u Tripoliju, od 2004. do 2009. Libija se otvorila prema svetu, što je privuklo strance, uključujući i građane Srbije – ocenjuje Simeonović. Sagovornik Danasa tvrdi da će bez obzira na ishod nemira u Libiji biti nastavljena ekonomska saradnja dveju država.

Bivši predsednik SR Jugoslavije i prijatelj Moamera Gadafija Zoran Lilić izjavio je sinoć da će učiniti sve da pomogne povratak srpskih državljana iz Libije i naglasio da je libijski predsednik jedini koji može da nađe rešenje za izlazak zemlje iz krize. On smatra da narod Libije „nije imao razloga za nezadovoljstvo“ kao i da „model kontrole nezadovoljstva u Egiptu“ ne može da se primeni na Libiju.

Otvoren kol centar

Konzularno odeljenje Ministarstva spoljnih poslova formiralo je dežurnu službu koja će biti dostupna 24 sata, radi pribavljanja svih neophodnih informacija o našim državljanima koji se nalaze u Libiji. Telefon Kol centra Konzularne službe je: +381113068162.

Bombardovanje gradova?

Tokom večeri informacije o dešavanjima u Libiji bile su kontradiktorne. Televizija Al Arabija javila je sinoć da će tokom noći vojni avioni bombardovati Tripoli i Bengazi. Ranije su agencije javljale da je pucano na demonstrante iz vojnih aviona, ali i da su piloti odbili Gadafijevo naređenje da bombarduju demonstrante i pobegli na Maltu. Al Džazira prenela je tvrdnje demonstranata da su bombardovani delovi Tripolija, a javljeno je i da je Gadafi pobegao u Venecuelu. Generalni sekretar Ban Ki Mun iscrpno je telefonom razgovarao sa Gadafijem i zatražio prekid nasilja, saopšteno je iz sedišta UN u Njujorku. Takođe, libijske diplomate u UN pozvale su juče vođu Moamera el Gadafija da ode sa vlasti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari