– Iskustvo Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju pokazuje kolika je objektivnost takvih institucija i koliko im se može verovati, pa bi to bio dovoljan razlog da Rusija sa takvim tribunalima bude oprezna, navela je zvanična Moskva, pošto je Rusija u Savetu bezbednosti u četvrtak stavila veto na projekat rezolucije o osnivanju međunarodnog tribunala za utvrđivanje i kažnjavanje krivaca za pad malezijskog aviona na liniji MH 17 Amsterdam – Kuala Lumpur 17. jula prošle godine iznad Donbasa u istočnoj Ukrajini.

Projekat rezolucije podnele su Holandija, Malezija, Australija, Ukrajina i Belgija. Svoj su predlog zasnovali na glavi VII Povelje Ujedinjenih nacija koja govori o „ugrožavanju svetskog mira i bezbednosti“. Za tu rezoluciju glasalo je 11 članica Saveta bezbednosti, a uzdržale su se Kina, Venecuela i Angola. Predstavnici ove tri države i Rusija su odmah osporili da se u slučaju obaranja malezijskog aviona moglo raditi o „ugrožavanju svetskog mira i bezbednosti“. Ruski predstavnik Vitalij Čurkin je podsetio da se na tu odredbu niko nije pozivao kad su Ukrajinci oborili ruski avion 2001. godine niti kad su Amerikanci 1988. godine iznad Persijskog zaliva oborili putnički avion Iran Aira. Predstavnici sve četiri zemlje su saopštili da su za utvrđivanje krivice i kažnjavanje krivaca, ali da je za to dovoljna u Savetu bezbednosti već doneta rezolucija 2166.

Podnosioci rezolucije su odmah najavili da imaju i plan B, ali detalje tog plana nisu obnarodovali.

Zanimljivo je da holandsko državno tužilaštvo – najveći broj od 298 žrtava su Holanđani – vodi, prema izjavama zvaničnika takođe veoma zainteresovane Ukrajine, dve paralelne istrage o ovoj nesreći: tehničku, koja bi trebalo da utvrdi uzroke pada aviona, i krivičnu, koja bi trebalo da rezultira kažnjavanjem krivaca za smrt 298 ljudi. Poslednjih dana je objavljivano više rokova do kojih bi Holanđani trebalo da saopšte rezultate svojih istraga, a poslednja je izjava holandskog ministra inostranih poslova Berta Kendersa da će to biti u oktobru!

Prema privremenom izveštaju Holandije iz oktobra 2014. godine, avion je oštećen tako što ga je „veliki broj objekata velike brzine probio sa spoljašnje strane“. Da li su ti objekti stigli sa zemlje ili iz vazduha još nije utvrđeno, kao ni ko ih je lansirao. Nema odgovora na pitanje da li bi tribunal zamenio holandsku istragu ili bi se na joj temeljio. Zvanična Moskva je u svakom slučaju iznela ozbiljnu sumnju da mu je glavni cilj da posluži u političko-propagandne svrhe i da bi bio „iskorišćen da pred njega najpre budu pozivani pripadnici ruske vojske, zatim državni službenici, a kasnije i sam Vladimir Putin“.

„Sam sistem međunarodnih nadnacionalnih sudova kreirao je Zapad – a tačnije Anglosaksonci – u sopstvenom interesu i po sopstvenim pravilima“, saopštila je zvanična Moskva.

 Ruski veto je bio više nego očekivan, i više očekivan nego prethodni u slučaju rezolucije o Srebrenici. Ali je rezolucija ipak izneta na glasanje i tako pokazala rascep u ključnom telu Svetske organizacije. Naročitu ogorčenost ruskim vetom izrazila je predstavnica SAD u Savetu bezbednosti Samanta Pauer. Sudeći prema onlajn izdanjima evropskih medija, osnivanje međunarodnog tribunala za malezijski avion glavna vest je juče bila samo u ruskim medijima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari