Bela kuća je, za prvo reagovanje, isturila predstavnika za odnose s javnošću Roberta Gibsa da saopšti kako najnovija „provala“ informacija na sajtu Vikiliks predstavlja „kriminalno delo“, uz konstataciju „da bi bilo nedovoljno samo reći“ da je predsednik države Barak Obama nezadovoljan što su te diplomatske depeše izašle u javnost.

– Predsednik smatra da je od izuzetnog značaja otvoreno i transparentno vođenje zemlje i od toga se neće odustati – rekao je Gibs tim povodom, a nepun sat kasnije oglasila se istom porukom i državna sekretarka SAD Hilari Klinton. Mnogo konkretnije i direktnije, sa zaključkom da će Vašington umeti da se odbrani i od ovog najnovijeg „napada na SAD i međunarodnu zajednicu“i uz prateće obaveštenje da su već počele da se preduzimaju neke od tih novih zaštitnih mera.

– Naša spoljna politika ne formira se preko tih poruka, već ovde u Vašingtonu. A, objavljivanje tih dokumenata predstavlja napad na međunarodnu zajednicu, na naša savezništva i partnerstva, na razgovore i pregovore koji jačaju globalnu bezbednost i doprinose ekonomskom prosperitetu – rekla je Klintonova izveštačima iz Stejt departmenta, uz informaciju da je zbog tekuće „najveće obaveštajne provale u istoriji“ od vikenda naovamo bila u kontaktu sa ministrima dvadesetak zemalja, sa raznih strana sveta. (Ispričala je tim povodom, u trenutku opuštanja, da ju je jedan njen neimenovani kolega utešio sledećim odgovorom, posle njenog objašnjavanja i izvinjavanja – Nije to ništa u poređenju sa onim što se o Vama privatno govori!).

Ocenu šefice Stejt departmenta da je Vikiliksov „globalni zemljotres“ ne samo izazvao haos u svetu diplomatije već, što je još gore, „direktno ugrozio živote mnogih ljudi u zemljama represivnih režima, koji su razgovarali sa američkim diplomatama“ od ponedeljka dopunjavaju i zaoštravaju predstavnici obeju partija u Kongresu na Kapitol hilu. U Predstavničkom domu i u Senatu uveliko se govori o „udaru na ugled, renome i moć vodeće svetske sile, koji ne može ostati bez odgovora“. Ministarstvo pravde već je najavilo pokretanje istrage protiv Džulijana Asanža zbog „ugrožavanja nacionalne bezbednosti SAD“, dok je republikanski kongresmen Piter King obnovio svoj nedavni zahtev da „šef međunarodne terorističke organizacije Vikiliks bude otpremljen u Gvantanamo, jer su mu ruke umrljane krvlju nevinih Amerikanaca“.

S druge strane, u halabuci povodom ovog skandala nad skandalima samo je registrovana vest da je u Beloj kući, Stejt departmentu i Pentagonu od prošlog vikenda uveliko u toku operacija kojom će se sveobuhvatno revidirati, na svim nivoima, postojeći sistem obezbeđivanja poverljivih obaveštajnih i ostalih informacija iz domena nacionalne bezbednosti SAD.

Očigledno, bilo je potrebno da pukne bruka ovakvih razmera da bi se sagledalo koliko je bilo neuputno da uvid u te „strogo poverljive“ informacije, u svim ovdašnjim mogućim sektorima i na svim mogućim nivoima ima čak 640.000 ljudi (i slovima: šest stotina i četrdeset hiljada!). Takođe, tek sad je počelo preispitivanje prakse koja je zaživela postseptembarskih dana 2001, kad je tadašnja Bušova administracija (uz asistenciju republikanaca u Kongresu) zaključila da je „nedovoljna koordinacija i saradnja“ brojnih nacionalnih bezbednosnih agencija i službi posredno i neposredno otvorila put terorističkom udaru Al Kaide na Njujork i Vašington.

Kad je Vikiliks pustio proletos u sajber orbitu svoju prvu tranšu od nekih 70.000 do tada tajnih dokumenata o vojnom angažovanju SAD u Iraku, kao glavni okrivljeni za tu provalu uhapšen je 23-godišnji Bredli Mening – mlađi vojni analitičar, stacioniran u jednoj američkoj vojnoj bazi pored Bagdada. Medling je ostao jedini iza rešetaka i posle otkrića dokumenata o američkoj vojnoj intervenciji u Avganistanu i sadašnje gužve sa tajnim informacijama o angažovanjima Stejt departmenta, s tim što je Obamina administracija tek sad – kad se videlo koliko su razmere najnovijeg „požara“ – poslala specijalne izaslanike širom sveta da upozoravaju na moguće posledice od tekućih i eventualno novih Vikiliksovih otkrića.

– Naši diplomate su upravo to što jesu – diplomate. Oni predstavljaju našu zemlju širom sveta i otvoreno i transparentno su angažovani u tome sa predstavnicima stranih vlada i civilnog društva u zemljama u kojima se nalaze. Kroz taj proces oni prikupljaju informacije koje oblikuju našu politiku i akcije – rekao je na tu temu predstavnik za odnose s javnošću Stejt departmenta, uz konstataciju da je to posao kojim se „stotinama godina unazad bave američki i diplomate svih ostalih zemalja u svetu“.

Čaves brani Kirhnerovu

Na objavljenu tajnu depešu u kojoj se navodi da je Hilari Klinton tražila informacije o „mentalnom stanju“ predsednice Argentine Kristine Kirhner, reagovao je predsednik Venecuele Ugo Čaves, poznat po kritikama na račun Vašingtona. On je u izjavi državnoj televiziji izrazio „solidarnost s predsednicom Argentine“ i ocenio da „neko treba da se pozabavi mentalnim zdravljem Klintonove, koja se „oseća superiornijom od Obame, jer je bele puti“. Tanjug

Asanž: Ovo je tek početak

U intervjuu za američku mrežu Ej-Bi-Si (elektronskom poštom, sa nepoznate lokacije u Engleskoj) Džulijan Asanž, šef portala Vikiliks, rekao je da je dosad otkriven „tek hiljaditi deo raspoloživih američkih diplomatskih depeša“, najavljujući će nastaviti put kojim je krenuo, bez obzira na krivično gonjenje koje su protiv njega najavile vlade SAD i njegove rodne Australije. Desanž je tom prilikom odbacio upozorenje Hilari Klinton da svojim novim otkrićima „direktno ugrožava živote mnogih ljudi, širom sveta“, posebno onih koji su informisali američke diplomate o kršenjima ljudskih prava u svojim zemljama. – Američki zvaničnici drže se te priče već 50 godina, u strahu da će javnost videti kako se oni stvarno ponašaju. Činjenica je da smo mi tražili od Stejt departmenta da nam dostave listu onoga što ih posebno brine oko ovih materijala. Međutim, oni su odbili da sarađuju, a sad traže od nas da uništimo sve materijale koje imamo, uključujući i dokumente koji otkrivaju istinu o učinjenim prekršajima – navodi se u Desanžovom intervjuu, objavljenom u udarnoj informativnoj emisiji Ej-Bi-Sija.

Kina nezadovoljna ponašanjem Severne Koreje

Peking – Neki kineski zvaničnici, prema podacima iz dokumenata objavljenim na sajtu Vikiliks, ne smatraju Severnu Koreju korisnim saveznikom i ne bi intervenisali u slučaju državnog kolapsa. Američka poverljiva dokumenta ukazuju na frustraciju Kine saveznikom Severom Korejom, kao i mogućnost da Peking prihvati ujedinjeno Korejsko poluostrvo pod vladavinom Seula, prenela je agencija AP.

– Kina se ne bi usprotivila ujedinjenju dveju Koreja pod kontrolom Seula i u ‘benignom savezništvu’ sa SAD, dok god Koreja nije neprijateljski nastrojena prema Kini – rekao je u februaru tadašnji zamenik ministra spoljnih poslova Južne Koreje Čun Jung Vu američkom ambasadoru u Seulu Ketlin Stivens. Zamenik šefa kineske diplomatije He Jafei je, prema podacima iz diplomatske prepiske, rekao američkom zvaničniku u aprilu 2009. da se Pjongjang ponaša kao „razmaženo dete“ izvođenjem raketnih proba u pokušaju da ostvari svoj zahtev za bilateralnim pregovorima sa Vašingtonom. U depešama se navodi da se Kina priprema za eventualno izbijanje nereda duž granice sa Severnom Korejom, koji bi mogli da uslede posle pada komunističkog režima. Tanjug

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari