Na dva dana pred drugi krug predsedničkih izbora u Francuskoj praktično je nepromenjena prednost koju u odnosu na Nikolu Sarkozija od početka kampanje održava Fransoa Oland, kandidat Socijalističke partije (PS). I posle gotovo tročasovnog TV sučeljavanja u sredu uveče, za Olanda se i dalje izjašnjavalo između 53 i 55 odsto građana sa pravom glasa.


Novinari su odabrali teme za televizijski duel – ekonomiju, zaposlenost, obrazovanje, zdravstvo, bezbednost, imigraciju i spoljne poslove, dok je uloga voditelja tokom razgovora bila minimalna. Kako nije imao šta da izgubi, Sarkozi je bio agresivniji, povremeno uvredljiv, pošto je optuživao Olanda da „laže“, „kleveće“, dok je Oland nastupao mirnije, često i ironično, primećujući da su za neuspehe Sarkoziju „uvek neki drugi krivi, dok je on savršen“.

Sarkozi je insistirao na razlikama između Olanda i drugih prvaka PS i levičarskih stranaka koje ga podržavaju, težeći da ubedi gledaoce da je levica podeljena. Pokušavao je da prikaže svog konkurenta kao komunistu, mada je Komunistička partija Francuske praktično prestala da postoji. Pozvao je Olanda da se ostavi „crvenih zastava“ na prvomajskom skupu sindikata, zgražavao se povodom poziva sindikata CGT da se on (Sarkozi) „sruši“…

Oland je ukazivao na loše rezultate Sarkozijeve vlasti, milion i više nezaposlenih, pad standarda i kupovne moći, „bespogovorno prihvatanje stavova Nemačke u EU“. Deo pitanja i izlaganja Sarkozija, prvenstveno o zauzdavanju imigracije, čak suspendovanju šengenskog sporazuma, bio je namenjen glasačima nacionalističkog Nacionalnog fronta (FN) Marine le Pen, kojima se na kraju izlaganja direktno obratio pozivajući ih da glasaju za njega.

Oland je potvrdio da će poštovati dosadašnje odluke EU i inicirati nove za povećanje zaposlenosti i proizvodnje, da će na samitu NATO u Čikagu 20. maja, bude li izabran, saopštiti da povlači do kraja godine sve francuske vojnike iz Avganistana. Rekao je da će biti predsednik svih, a ne samo bogatih.

Većina izveštača smatra da TV duel, nazvan od samih učesnika i novinara „trenutkom istine“, neće značajno uticati na raspoloženje birača. Najzad, ni prethodna slična sučeljavanja nisu bitnije menjala opredeljenje građana. U prilog ovom očekivanju ide i gledanost duela koja je bila značajno manja, 17,6 miliona, u odnosu na 20,6 miliona uoči drugog kruga 2007.

Pobednika će odlučiti glasači FN Marine le Pen, koja je dobila 17,9 odsto glasova u prvom krugu izbora i Modema, stranke centra Fransoa Bajrua koji je osvojio 9,13 odsto. Le Penova je pozvala pristalice da glasaju po svom opredeljenju, naglasivši da će ona ubaciti u glasačku kutiju beli listić. Bajru se tokom kampanje protivio mnogim stavovima Sarkozija, posebno približavanju FN i optuživanju stranih radnika za porast nezaposlenosti. Stiče se utisak da će deo FN glasati belim listićima, deo za Sarkozija i verovatno tek oko 20 odsto njih za Olanda, dok će glasači Modema biti podeljeni između dvojice kandidata.

Poraz Sarkozija se naslućuje po njegovoj naglašenoj nervozi i naročito po pojavi pukotina u njegovom Ujedinjenom narodnom pokretu (UMP). Žan-Luj Barlo, predsednik Radikalne stranke koja je se utopila u UMP 2002., se povukao, dok su njegovi saradnici počeli da daju rezervisane izjave o programu i kampanji Sarkozija. Sinoć je nastupila izborna tišina, dok će se u nedelju u 20 časova, neposredno po zatvaranju birališta u velikim mestima, znati ko je novi predsednik Francuske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari