Pres-sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je juče da poseban susret Vladimira Putina sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom na margini klimatske konferencije u Parizu, koja počinje 29. novembra, nije planiran. Iako je iz Ankare takav predlog uputio turski predsednik pošto mu se, kako su njegovu izjavu preneli mediji, ruski kolega nije javio na telefon iako ga je, posle obaranja ruskog aviona Su-24, zvao.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija ne namerava da ratuje s Turskom, ali je dodao: ”Mi smatramo da je tursko rukovodstvo prešlo granicu dopuštenog i rizikuje da dovede Tursku u tešku situaciju kako sa gledišta dugoročnih nacionalnih interesa, tako i s gledišta položaja u regionu.” Turski predsednik Tajip Redžep Erdogan je sa svoje strane pozvao Rusiju, koja je u Siriji razmestila svoje savremene protivavionske raketne sisteme C-400, da se “ne igra vatrom”.

U svakom slučaju, Rusija je u četvrtak uveče tokom i posle sastanka Vladimira Putina sa francuskim predsednikom Fransoa Olandom pojačala svoje optužbe na račun turskog učešća u trgovini naftom sa naftnih polja koja kontroliše Islamska država. Pa je na poziv Erdogana da se za takve tvrdnje pruže dokazi, ruski predsednik novinarima rekao da je malo verovatno da najviše tursko političko rukovodstvo ne zna za kriminalne poslove sa naftom, ali da je teoretski moguće. “Ako ne zna, saznaće”, rekao je Putin i dodao da ruski piloti dan i noć prate konvoje koji prevoze tu naftu i to u industrijskim količinama te da je fotografije tih konvoja snimljenih sa visine od 5.000 metara prikazao na Samitu G-20 u Antaliji. Automobili “koji prevoze naftu postrojeni su u lanac i odlaze ka horizontu” i “izgledaju kao pokretni naftovod”. On je rekao da se na snimcima vidi da se nafta vozi sa teritorija pod kontrolom Islamske države: ”Baš sa tih teritorija, a ne sa nekih drugih.” Na odgovore iz Turske da se ta nafta uništava, Putin je rekao da nešto ne vidi dim od takvih aktivnosti, a i, misli on, radi se o tako velikim količinama nafte da bi za njeno uništenje trebalo napraviti nova postrojenja kojih, međutim, nema.

Ruski i francuski predsednik su u četvrtak, kako se navodi na sajtu Kremlja, dogovorili koordinaciju i intenziviranje borbenih aktivnosti protiv terorista i njihovih naftnih konvoja u Siriji i izbegavanje napada po snagama koje se takođe protiv Islamske države bore. Iako su se saglasili oko neophodnosti kopnenih operacija, Vladimir Putin i Fransoa Oland su ostali pri svojim suprotstavljenim stavovima o sirijskom predsedniku Bašaru Asadu. Dok Putin tvrdi da su sirijske vladine snage jedine koje protiv ID vode borbu na zemlji, Oland ponavlja da ne vidi budućnost Sirije sa Asadom.

Mada će francuski predsednik i tokom Klimatske konferencije u Parizu imati priliku da nastavi svoj diplomatski maraton, koji je započeo kao akcija za stvaranje široke međunarodne koalicije za borbu protiv ID, i mada je ruski predsednik rekao da se toj ideji priklanja sve više zemalja, ugledni francuski list Mond primećuje da Fransoa Oland sve više govori o koordinaciji, a sve manje o koaliciji jer je za prvu potrebna tehnička saradnja, a za drugu politička saglasnost prevelikog broja aktera, što se čini sve manje izglednim. Glavni urednik časopisa “Rusija u globalnoj politici” Fjodor Lukjanov tvrdi da bi pre mogla nastati mala koalicija velikih svetskih igrača nego velika koalicija koja bi uključivala regionalne zemlje Bliskog istoka, toliko su interesi tih regionalnih država oprečni.

Moskva vraća vizni režim

Rusija od 1. januara 2016. godine obustavlja bezvizni režim sa Turskom, najavio je juče šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. „Rukovodstvo Rusije je donelo odluku da obustavi bezvizni režim koji je sada na snazi između Rusije i Turske“, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare na kraju razgovora sa svojim sirijskim kolegom Validom Mualemom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari