Lideri EU su se na pregovorima, koji su trajali do kasno u noćizmeđu četvrtka i petka, dogovorili da preraspodele desetine hiljada migranata koji su došli u Italiju i Grčku. Predsedavajući samita Donald Tusk je rekao da će 40.000 migranata biti premešteno u druge druge države EU tokom naredne dve godine. Međutim, neće postojati obavezujuće kvote za svaku državu pojedinačno. Takođe je dogovoreno da se preseli još 20.000 izbeglica koji su trenutno van EU.


Tusk je ranije apelovao na članice EU da podele teret priliva migranata koji čamcima prelaze Sredozemno more. Novi podaci Agencije UN za izbeglice (UNHCR) pokazuju da je ove godine preko mora u Grčku doputovalo 63.000 migranata, a u Italiju 62.000. „Ministri unutrašnjih poslova će napraviti konačan plan do kraja jula“, rekao je Tusk i dodao da je „solidarnost bez žrtvovanja čista hipokrizija, te da nam sada nisu potrebne prazne deklaracije o solidarnosti“. On veruje, kako kaže, da će biti potrebno vreme da se izgradi konsenzus o migrantima, ali da EU mora da deluje sada.

Lideri su se takođe dogovorili da presele još 20.000 izbeglica, koji su trenutno van okvira EU. Francuski predsednik Fransoa Oland je rekao da očekuje da većina njih bude iz Sirije i Iraka. Međutim, još nije odlučeno gde će ove izbeglice biti preseljene.

Velika Britanija je odlučila da ne učestvuje u planu, a države istočne Evrope su odbile da prihvate postavljene kvote, tako da one neće biti obavezujuće, zbog čega je protestovao italijanski premijer Mateo Renci. On je kritikovao svoje kolege iz EU zbog njihove nevoljnosti da prihvate obavezujuće kvote za migrante. „Ako je ovo vaša zamisao Evrope, možete da je zadržite. Ako smatramo da se Evropa tiče samo budžeta, to nije ona Evropa na koju smo mislili u Rimu 1957“, rekao je Renci, aludirajući na osnivački sporazum EU.

Pravila ne važe za Mađarsku, u koju je kopnenim putem krenulo više hiljada migranata, kao i za Bugarsku. Italija je tražila da joj partneri iz EU pruže veću podršku za hvatanje ukoštac s hiljadama migranata koji dolaze morskim putem, od kojih mnogi beže od rata i siromaštva u zemljama kao što su Sirija, Eritreja, Somalija i Nigerija. Više od tri miliona ljudi koji su pobegli iz Sirije zbog građanskog rata smešteni su u susednim zemljama, što je mnogo veći broj ljudi nego što je prihvatila EU.

Migrantska kriza se kotirala visoko na agendi samita EU, koji je počeo u četvrtak. Belgijski premijer Šarl Mišel je rekao juče ujutru da je dogovor da premeštanje migranata bude dobrovoljno, a ne obavezujuće, „prevara“ o rešavanju krize. „Nisam zadovoljan. Evropa može bolje… Za neke države solidarnost funkcioniše na jedan način, a ne obrnuto“, dodao je Mišel.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da je na sastanku održana „veoma intenzivna debata“, a migrantsku krizu je predstavila kao najveći izazov s kojim se susrela u Evropi od kada je stupila na funkciju nemačkog kancelara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari