Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne veruje da će istraga za ratne zločine nad kosovskim Srbima koju predvodi Klint Viljamson rezultirati podizanjem optužnice protiv Hašima Tačija – zbog toga što, prema njegovom mišljenju, do sada nije bilo dovoljno angažovanja i zbog protoka vremena. Dodik, u razgovoru za Danas, ističe da je jedina novost u Vilijamsonovom izveštaju predstavljenom u ponedeljak „priznanje sa tako visokog mesta da postoje osnovane sumnje da je bilo trgovine organima“ kosovskih Srba.


Vilijamson smatra da nema čvrstih dokaza da je bilo trgovine organima?

– Očigledno da ima dokaza i da ih je bilo. I Dik Marti je dokaze imao, ali je bio sprečen da sprovede istragu, imala ih je i Karla del Ponte. Mnogim Srbima se sudilo na osnovu kolektivne odgovornosti. Osuđena je Biljana Plavšić, koja nije imala nikakve veze sa zločinima, ali je bila rukovodilac. A sada (u slučaju OVK) treba da se zgrnu ogromni dokazi.

Da li je po vašem mišljenju odustajanje od suvereniteta nad Kosovom i dalje glavni zahtev Zapada za Srbiju na njenom putu ka EU?

– Kao što je bilo u BiH kada su već u aprilu 1992. potrčali da priznaju zemlju koja ni danas ne postoji, olako su priznali Kosovo. Njih pozicija Srbije zanima samo u smislu da žele da je slome. Mislim da će sve više nastojati da omekšaju srpsku stranu, da bi u jednom, najtežem momentu, za punopravno članstvo u EU zatražili priznanje Kosova. Neće dati članstvo bez obzira na reforme koje Srbija pokazuje. Mislim da je i akterima u Srbiji jasno da će to biti traženo bez obzira na to što Kosovo nije priznala cela EU i što sama krši svoje principe. Kako objasniti da EU radi na sporazumu o Stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom, a pet zemalja EU nije priznalo Kosovo? Igre velikih su jasne. Ponekad meni nije jasno šta im je toliki interes… Danas sam osetio muku u stomaku kad sam čitao kako Šreder kaže da se kaje što je 1999. podržao bombardovanje.

Koliko će dugo Srbija moći da balansira između zahteva EU da promeni politiku prema Rusiji i prijateljskih odnosa sa Moskvom?

– Mislim da je EU potpuno heterogena što se toga tiče. Rusija ima pravo na odbranu svojih nacionalnih interesa. Ako su Francuzi mogli na nekim dalekim destinacijama, u Libiji na primer, da brane svoje interese, zašto Rusija da ne brani svoj narod kojeg je nekoliko desetina miliona tamo? U svakom slučaju, želi se postaviti izazov Srbiji. Mislim da njenom rukovodstvu nije nimalo lako. Licemerje nekih važnih ambasadora koji traže priznanje Ukrajine sa Krimom, a Kosovo je eklatantan primer drugačije politike, govori o dvoličnosti velikih sila. Uveren sam da Srbija neće Rusiji uvesti bilo kakve sankcije i prikloniti se Zapadu. Kriza u Ukrajini će proći, a sankcije Srbije u Rusiji ne bi bile zaboravljene. Za Srbiju bi bio luksuz da uvede sankcije prijateljskoj zemlji kakva je Rusija.

Nedavno ste dobili pasoš Srbije. Šta za vas lično to znači?

– Osećam muku kad putujem s pasošem BiH. Kad odem negde s pasošem BiH, uvek me čudno gledaju. Jednom sam išao u SAD preko Holandije gde su me na aerodromu pretresali. Kad sam im rekao da idem na sastanak u Stejt department, postao sam im još sumnjiviji. Let je kasnio 45 minuta. Tražio sam trajnu liberalizaciju dodele pasoša Srbije, jer Srbi u RS žele državljanstvo Srbije. Zahvalan sam gospodinu Vučiću što je omogućio ubrzanje procedure, ali mislim da treba da bude još brža. Mislim da svaki Srbin treba da dobije državljanstvo Srbije, da pokažemo privrženost zemlji matici koju smatramo domovinom.

Vama državljanstvo Srbije daje mogućnost da učestvujete na izborima u Srbiji, da birate i budete birani.

– Primarno sam državljanin RS. Adresa mi je u RS. Nisam o tome razmišljao, moram da priznam… Ne vidim razlog da Srbija ne postupi kao neke druge zemlje. Kad su izbori u Hrvatskoj, u Banjaluci vidite bilborde sa kandidatima za predsednika. U hrvatskom Saboru postoji kvota poslanika za hrvatske zajednice van Hrvatske. Znam Hrvaticu iz Banjaluke koja tu živi, a izabrana je u hrvatski Sabor. Da ne pominjem Mađare. Ne vidim zašto Srbija ne bi krenula u promenu izbornog zakonodavstva, da omogući kvote. Koliko god nas da izađe na glasanje, za RS bi kvota mogla da bude četiri-pet poslanika, dva-tri za Crnu Goru, po jedan za Makedoniju, Zapadnu Evropu… To bi bila dobra poruka rukovodstva Srbije. Pošto se u Srbiji razgovara o promeni Ustava, moglo bi da se razmišlja i u tom pravcu.

Izrael – saveznik i prijatelj

Poznato je da RS ima razvijene odnose sa Izraelom. U aktuelnom sukobu u Gazi RS podržava Izrael. Koji je interes RS za to?

– Ja sam rekao da Izrael ima pravo da se brani, da se odupre terorističkim napadima. Bio sam prvi ko je to izgovorio, kasnije smo mogli da čujemo Obamu, Merkelovu i druge lidere koji su upotrebili istu frazu… Naravno, saosećam i pogađaju me scene stradanja na obe strane. Govorio sam da mir treba postići što pre. Izrael s nama razvija vrlo prijateljske odnose. RS i Izrael su u sličnom okruženju. Mi sa okruženjem iz Sarajeva imamo gotovo identičan problem, naravno nema raketa i sukoba, to je prošlost. Homogenizacija muslimanskog življa se dešava. Izetbegovićeva izjava da muslimani moraju da budu jaki pa će ih uvažavati poruka je i za nas. Izrael nam je saveznik i prijatelj koji nas uvažava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari