Ukrajinski parlament, Vrhovna rada, doneo je juče odluku da ovlašćenja predsednika države budu privremeno predata predsedniku parlamenta Oleksanderu Turčinovu, bliskom saradniku bivše premijerke Julije Timošenko. Legitimitet jučerašnje odluke ukrajinskog parlamenta ostaje nejasan, pošto je predsednik Ukrajine Viktor Janukovič nazvao ilegalnim odluke parlamenta donete u prethodnih nekoliko dana.


Poslanici su izglasali i smenu ministra spoljnih poslova Leonida Kožare, kao i predlog da luksuzno imanje Janukoviča u predgrađu Kijeva pređe u vlasništvo države. Turčinov je u obraćanju poslanicima rekao da do utorka mora bude postignut dogovor o formiranju nove vlade nacionalnog jedinstva. Ukrajinski parlament je u subotu izglasao opoziv Janukoviča i odlučio da parlamentarni izbori budu raspisani za 25. maj. Janukovič je to okarakterisao kao puč, a njegova savetnica Hana Herman rekla je da se on nalazi u Harkovu i da će nastaviti da sprovodi funkcije šefa države. Partija regiona, na čijem je čelu Janukovič, optužila je sopstvenog lidera da je izdavao „kriminalna naređenja“, koja su rezultirala smrću više desetina ljudi tokom tromesečnih protesta.

Glavna Janukovičeva rivalka, bivša premijerka Julija Timošenko, puštena je u subotu iz zatvora i pozvala je demonstrante da ostanu na ulicama. Timošenkova je poručila okupljenima na Trgu nezavisnosti da „niko nema prava da ode dok ne završi posao“. Ona je osuđena na sedam godina robije posle kontroverzne presude zbog postupaka dok je bila premijerka, a njeno puštanje na slobodu bio je jedan od glavnih zahteva demonstranata. Nemačka kancelarka Angela Merkel je u telefonskom razgovoru čestitala Timošenkovoj izlazak na slobodu i ocenila da će njen povratak na političku scenu predstavljati jedan od glavnih preduslova za stabilizaciju situacije.

Evropska komisija je juče izrazila spremnost da s Ukrajinom potpiše trgovinski sporazum kada ta zemlja bude imenovala novu vladu. Evropski komesar za trgovinu Karel de Guht izjavio je da misli da će Ukrajinci potpisati taj sporazum, ali da je za to potrebna Vlada. Prema njegovim rečima, na pregovoračkom stolu je i dalje sporazum o pridruživanju Ukrajine EU, ali takvo partnerstvo ne bi značilo da Ukrajina bude punopravna članica EU.

Stabilna Ukrajina je zajednički interes, saglasili su se juče predsednik Rusije Vladimir Putin i nemačka kancelarka. U telefonskom razgovoru Putin i Merkelova su zaključili da je „važno sačuvati teritorijalni integritet Ukrajine“, navodi se u saopštenju iz Kabineta nemačke kancelarke.

Bela kuća pozvala je Ukrajinu da brzo započne formiranje vlade nacionalnog jedinstva i pomogne ponovnom uspostavljanju reda nakon talasa nasilja u toj zemlji. Pozivajući na mir, portparol Bele kuće Džej Karni rekao je da SAD apeluju na Ukrajinu da brzo formira široku ekspertsku vladu nacionalnog jedinstva. „Mi smo se konstantno zalagali za to da ne bude nasilja, za promenu Ustava, koalicionu vladu i prevremene izbore, a najnoviji događaji mogli bi nas približiti tom cilju“, naveo je Karni u saopštenju. On je dodao da ključni princip na kojem se moraju zasnivati dalji događaji mora biti taj da narod Ukrajine sam odredi svoju budućnost.

Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen uputio je pohvale ukrajinskoj vojsci zbog uzdržanosti tokom i nakon unutrašnjih nemira. „Pohvaljujem saopštenje Vojske Ukrajine da se ni na koji način neće mešati u rešavanje političke krize“, poručio je Rasmusen.

Ruski ministar finansija Anton Siluanov izjavio je juče da bi Ukrajina trebalo da traži zajam od Međunarodnog monetarnog fonda kako bi izbegla bankrot, ali da mora da ispuni zahteve o strukturnim reformama. Kada je Ukrajina u novembru najavila da neće potpisati sa EU sporazum o slobodnoj trgovini, pošto nije bila zadovoljna visinom sredstava koja je trebalo da dobije, Moskva se saglasila da joj pozajmi 15 milijardi dolara. Rusija je već dala tri milijarde dolara kroz popust od 30 odsto na cenu gasa, kao odlaganje plaćanja duga za gas za godinu dana. Međutim, ruske vlasti su nedavno odlučile da sačekaju formiranje nove vlade u Ukrajini pre nego što bilo šta isplate Kijevu. Siluanov je kazao da se o situaciji u Ukrajini razgovaralo i na ministarskom sastanku zemalja Grupe 20 u Sidneju.

Gorbačov: Vlada bila nesposobna

Bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov naveo je u izjavi datoj na forumu u Arapskim Emiratima da kriza u Ukrajini proizilazi iz neuspeha Vlade da deluje demokratski. Gorbačov je kritikovao ukrajinsku vladu, ističući da je ona bila nesposobna da reaguje demokratski, da započne dijalog i oslobodi se korupcije u sopstvenim redovima. Dodao je da koren neuspeha u Ukrajini leži u prekidanju reformi koje su počele perestrojkom, u tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari