Rat sankcijama sa Zapadom i preventivno lečenje tržišta predsedničkim ukazima ipak nije sasvim sprečilo proizvođače, dobavljače i trgovce u Moskvi da, uzajamno se optužujući, reaguju povećanjem cena naročito jeftine ribe i mleka i mlečnih proizvoda, čija se brza zamena pokazala kao najkritičnija operacija.

Dok se, prema izveštajima ruskih medija, tržište Sankt Peterburga još solidno drži, u Moskvi je od petka cena jeftine zamrznute ribe porasla za šest odsto na 143 rublje za kilogram, mleka za 5,3 odsto na 79 rubalja za litar, a običnog sira za 4,4 odsto na 33 rublje, pišu izveštači lista Vedomosti.

Jedan evro juče je koštao 48,2 rubalja. Federalna antimonopolska služba smatra da je njena intervencija na mestu tek kad rast cene nekog proizvoda pređe pet odsto, i već je upozorenjem pokušala da od povećanja cena odvrati kompaniju „Rusko more“, jednog od najvećih dobitnika od zabrane uvoza norveške ribe u Rusiji. Norveška je, prema tvrdnjama učesnika na tržištu ribe, u Rusiju izvozila 95 odsto svoje proizvodnje smrznutog i svežeg lososa i, uprkos uveravanjima vodećih ruskih političara, znalci su odmah bili skeptični u pogledu obećane lakoće s kojom će Rusija tu ribu nadomestiti. U svakom slučaju, nabavke iz Čilea su znatno porasle, ali i cena lososa na čileanskom tržištu. Rusija je do uvođenja sankcija na hranu iz SAD, EU, Australije, Kanade i Norveške, uvozila godišnje oko 1,8 miliona tona ribe. Ruski zvaničnici tvrde da Rusija 74,3 odsto svojih potreba za ribom pokriva iz sopstvene produkcije, a samo 13,3 odsto iz produkcije zemalja kojima je uvela sankcije.

Alternativne države uvoza ili su kao Čile fizički mnogo udaljenije od Rusije nego Norveška ili su sa njom povezane lošom infrastrukturom kao Kina, pa bi i transportni troškovi mogli da budu jedan, i to opravdan, uzrok rasta cena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari