Obrad Kesić, šef Predstavništva Republike Srpske u SAD, ne zna šta je tačno mislio ambasador Bosne i Hercegovine u Beogradu Ranko Škrbić kada je svoju ostavku na to diplomatsko mesto obrazložio sledećim rečima: “Ne želim da budem eksponent takve politike BiH, a još manje da sprovodim tako zacrtanu vanjsku politiku prema Srbiji…“.

Ali, prilično je siguran u dve stvari, objašnjava za Danas. Prvo: „Što se tiče spoljne politike BiH, tu ima nekoliko stvari koje se dešavaju i koje pokazuju da se možda u nekim stvarima ta spoljna politika menja i oko tema koje su od značaja za Srbiju“. I drugo: „Ja znam Mladena Ivanića dugo i znam da je on apsolutno čovek koji ima odgovornost prema Republici Srpskoj i koji je patriota“.

Što se tiče tema koje bi mogle da budu od značaja za Srbiju, Kesić „prvo i prvenstveno“ misli na onu vezanu za Rusiju. Moguće promene u stavu BiH u tom pitanju već su iskazane tokom nedavnog pritiska da BiH isporuči municiju Ukrajini. “Predsedavajući i član Predsedništva BiH Mladen Ivanić nije podržao isporuku municije jer je generalni stav da BiH, pogotovo sa svojim iskustvom, ne treba da se meša u takvim građanskim ratovima te da bi ta municija mogla samo da dovede do većeg nasilja“, kaže Kesić.

Što se tiče odnosa sa NATO, Kesić smatra, u kontekstu zaoštrenih odnosa te vojne organizacije sa Rusijom, da „tu ima više pitanja koja ranije nisu bila toliko bitna, ali je sada moguće da dođe do različitih stavova između predstavnika Republike Srpske iz Republike Srpske i onih koji sede u zajedničkim institucijama, zato što nema saglasnosti između entitetskih vlasti i zajedničkih institucija“. Međutim, Kesić kaže da se na početku mandata još neformiranih zajedničkih institucija ne može govoriti o tome da je došlo do promene oko nekih stvari.

Na pitanje da li je Mladen Ivanić („Srbija nije u NATO i nije realno očekivati da bilo koji srpski političar glasa za članstvo u NATO“) u Predsedništvu BiH slabija brana članstvu u NATO od Nebojše Radmanovića, Kesić je kategoričan u tvrdnji da je Ivanić patriota odgovoran prema Republici Srpskoj: „Ja nemam sumnje u to da bi kod njega mogao da postoji različit stav nego što je bio kod Radmanovića“. Ali, podvlači Kesić, „morate imati u vidu da je Partija demokratskog progresa manji partner u toj koaliciji u zajedničkim institucijama“ .

Kesić tvrdi da u SAD postoji vrlo snažan lobi nevladinih organizacija koje priželjkuju ulogu SAD u BiH sličnu onoj iz vremena Pedi Ešdauna, odnosno žele da se SAD „više aktiviraju, agresivnije direktno mešaju u svako pitanje i primenjuju nasilne metode“, a takve želje podržane su i komentarima u Vašington postu i Njujork tajmsu u kojima se tvrdi da se situacija u BiH pogoršala otkako je visoki predstavnik prestao da koristi takozvana ovlašćenja.

“Ali realnost je takva da postoji vrlo, vrlo malo šanse da će doći do takve promene u spoljnoj politici SAD prema BiH i generalno prema Balkanu“, kaže Kesić i dodaje da je „tu ostalo još samo pitanje implementacije Briselskog sporazuma i KiM, što je od značaja, ali ni to nije neki veliki značaj i vitalni interes SAD“. „Sve ostalo je na periferiji američkih interesa i to se oseti u Vašingtonu tako da to lobiranje nije dalo rezultat i ne verujem da će dati“, zaključuje Kesić.

I najzad, on kaže da „ima nekih indikacija da je moguće da se menja“ politika BiH prema Izraelu i priznavanju Palestine, koje je zbog neslaganja Republike Srpske svojevremeno blokirano u Savetu bezbednosti čiji je BiH bila nestalni član.

Granična pitanja

Kesić smatra da bi od značaja za Srbiju mogao da bude i pritisak nekih političkih stranaka u BiH da se otvori pitanje granica BiH sa Crnom Gorom. “To je za Republiku Srpsku osetljivo pitanje oko koga dolazi do razilaženja u stavovima čak i među srpskim predstavnicima u tim institucijama“, kaže Kesić. Da podsetimo, nerešena granična pitanja sa BiH ima i Srbija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari