Haški tribunal juče je bivšeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine Rasima Delića osudio na tri godine zatvora zbog zločina mudžahedina nad srpskim zarobljenicima u srednjoj Bosni 1995. godine.

Delić je, odlukom većine sudija, proglašen krivim za kršenje zakona i običaja rata, zato što u julu, avgustu i septembru 1995. nije sprečio okrutan tretman zarobljenih Srba u rukama pripadnika jedinice El Mudžahedin, nad kojom je, po presudi, tada imao efektivnu kontrolu. Osuđujuću presudu po četvrtoj tački optužnice doneli su sudije Frederik Harhof i Flavija Latanci, dok je predsedavajući sudija Bakone Moloto glasao za oslobađanje Delića, smatrajući da nije dokazano da je on imao kontrolu nad mudžahedinima.

Delić je, jednoglasnom odlukom, oslobođen krivice za višestruka surova ubistva srpskih i hrvatskih zarobljenika na više lokacija u srednjoj Bosni 1993-95. Iako su kao dokazano prihvatili da je jedinica El Mudžahedin od avgusta 1993. bila u sastavu ABiH – na osnovu naređenja generala Delića – a većinom glasova, i da je Delić imao efektivnu kontrolu nad tom jedinicom, sudije su ipak zaključile na osnovu razmotrenih dokaza da optuženi nije znao, niti mogao znati za ubistva zarobljenika, te ih stoga nije ni mogao sprečiti.

Sudsko veće je jednoglasno kao dokazano prihvatilo da su mudžahedini u julu i avgustu 1995. u selima Livada i logoru Kamenica okrutno postupali prema srpskim zarobljenicima, prebijajući ih i podvrgavajući ih elektro-šokovima, kao i da su trojicu ubili, a zatim im odsekli glave, koje su pokazivali drugim zarobljenicima. Veće je ocenilo i da su tužioci „van svake sumnje“ dokazali da su pripadnici El Mudžahedina u septembru 1995, posle zauzimanja Vozuće, zarobili i „hotimično ubili“ više od 50 Srba u logoru Kamenica.

Delić, prema presudi, nije imao dovoljno „uznemiravajućih“ informacija na osnovu kojih bi mogao zaključiti da će mudžahedini ubiti zarobljenike, te se stoga ne može smatrati odgovornim što ubistva nije sprečio, a počinioce kaznio. Delić je oslobođen odgovornosti i za ubistvo i ranjavanje 24 zarobljena vojnika Hrvatskog veća odbrane koje su 8. juna 1993, na dan kada je on postavljen za komandanta Glavnog štaba ABIH, u selu Maline kod Travnika počinili mudžahedini iz sastava Trećeg korpusa ABiH. Po presudi, nije dokazano da je Delić u trenutku zločina već bio stupio na dužnost načelnika glavnog štaba Armije BiH. On je u pritvoru proveo 448 dana koji će mu biti uračunati u kaznu.

Beta



Razočarenje u RS i HDZ



Predsednik Udruženja porodica poginulih boraca, zarobljenih i nestalih civila RS Nedeljko Mitrović izjavio je da je Haški tribunal presudom Deliću ponovo pokazao da je politički sud. Predsednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić izjavio je da presuda Deliću, kao i ranija presuda bošnjačkom ratnom komandantu u Srebrenici Naseru Oriću, govori o pristrasnosti Tribunala. HDZ BiH saopštila je da je „neugodno iznenađena presudom Haškog suda“. „HDZ BiH razočarana je činjenicom da zločini nad Hrvatima u BiH nemaju isti tretman u Haškom tribunalu“, navedeno je u saopštenju te stranke.



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari