Na optužbe koje mu je makedonski opozicioni lider Zoran Zaeva uputio za pristrasnost i pretnje da se zbog te pristrasnosti neće pojaviti na sutrašnjem makedonskom sastanku u Briselu, evropski komesar za proširenje Johanes Han je potvrdio da u celosti i nedvosmisleno stoji iza „generalno pozitivne“ ocene koju je OEBS-a dao prošlogodišnjim makedonskim predsedničkim i parlamentarnim izborima, ali imajući u vidu i sve primedbe koje je na izborni proces imala ta organizacija.


Inače, Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005, a od 2009. (uzalud) dobija pozitivne izveštaje i preporuku za otvaranje pregovora.

Juče je bilo izvesno jedino da će na za sutra zakazanom sastanku u Briselu biti makedonski premijer Nikola Gruevski, komesar za proširenje Johanes Han i izvestilac EP za Makedoniju, slovenački političar Ivo Vajgl. kako se i očekivalo, a posle nedugog nećkanja, u Briselu će se pojaviti i šef opozicionog Socijaldemokratskog saveza Zoran Zaev.

Sem toga, evropska trojka koja je započela medijaciju za rešavanje makedonske krize svela se na Hana jer su Ričard Hovit i Robert Kukan, prvi zbog moguće pristrasnosti, a drugi radi ravnoteže, napustili trojku. Hovit, kao i SDSM, pripada grupi socijalista i demokrata u EP, a Kukan narodnjaka, kao i vladajuća makedonska VMRO-DPMNE.

Na račun OEBS-a juče su u Skoplju pale i mnogo teže reči, a s obzirom na intervju koji je televiziji AlsatM posle događaja u Kumanovu dao Ali Ahmeti, pravo je čudo da se to nije i ranije dogodilo. Ahmeti je tada govorio o učešću OEBS-a u predaji naoružane grupe u Kumanovu, 9. maja, a da nije razjašnjeno po čijem nalogu je do tog učešća došlo.

Naime, skopski dnevni list Dnevnik u opširnom i oštrom tekstu optužio je misiju OEBS-a u Skoplju da je tri nedelje pre napada na karaulu Gošince od 22. aprila ove godine znala da se „priprema poveća akcija u reonu Lipkova i da su lica koja su se predstavljala kao ONA tražila logističku podršku za stacioniranje poveće naoružane grupe u toj oblasti“, a da o tome nije obavestila makedonske organe bezbednosti. Dnevnik se poziva na izjavu jednog neimenovanog diplomate koji je dao na uvid i izveštaj samog OEBS-a o tome, a u kome se navodi i da OEBS „ima indicije da se naoružana grupa možda još nalazi u toj oblasti“.

Da podsetimo da su makedonski izveštaji o napadu na policijsku stanicu na karauli Gošince najpre ismejani.

List takođe postavlja pitanje direktnog telefonskog kontakta terorista iz Kumanova sa misijom OEBS-a u Skoplju 9. maja o čemu je OEBS izvestio Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije: „U 11.30 je individua koja se predstavila kao komandant Gzim, kontaktirala misiju i tražila pomoć za prekid vatre“.

List Dnevnik tvrdi da se iza imena Gzim krije u stvari već mnogo pominjani Muhamed Krasnići poznat kao komandant Mališeva. On je u operaciji Kumanovo ranjen. Pošto deo naoružanih lica iz Kumanova nije poštovao prvi dogovor o predaji, Krasnići se, navodno, već ranjen javio Ahmetiju s molbom: izvuci nas, izgorećemo živi. Tad je, rekao je Ahmeti televiziji Alsat, OEBS odbio da se vrati u igru… Prištinski mediji tvrde da su Ahmeti i Krasnići u dugogodišnjem sukobu.

Dnevnik optužuje direktno Misiju OEBS-a u Skoplju, podsećajući je na zadatak da upozorava nadležne institucije i prati stanje u pograničnim oblastima, da se sprema da događaje u Gošincima i Kumanovu iskoristi za produžavanje svog mandata za još nekoliko godina iako je „njeno postojanje u Makedoniji dovedeno u pitanje naročito u proteklih deset godina“. Misija OEBS-a u Skoplju, podseća list, zapošljava 140 ljudi i ovogodišnji budžet im je 6.257.200 evra. Tu je od 1992. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari