Hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović raspisala je redovne parlamentarne izbore u Hrvatskoj za 8. novembar ove godine. To je najraniji od tri datuma koji su poslednjih nedelja u Hrvatskoj razmatrani kao mogući i izbor najranijeg nije iznenađenje s obzirom na to da se obema glavnim hrvatskim političkim strankama na izbore žuri.


Prema najnovijem i po svim hrvatskim medijima citiranom istraživanju javnog mnenja nastavlja se rast podrške birača obema glavnim hrvatskim političkim strankama i HDZ-u i SDP-u, ali SDP nastavlja sad već šestomesečni trend smanjivanja zaostajanja za svojim glavnim konkurentom. Ovo istraživanje ima jednu veliku manu, obavlja se kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica, pa bi se po njegovim rezultatima moglo zaključiti da nijedna mala stranka neće dobaciti izborni cenzus, te će se HDZ i SDP u Hrvatskom saboru naći sami. To, međutim, nije tačno. Hrvatska ima deset izbornih jedinica, plus izborna jedinica dijaspore. Nacionalne manjine biraju svoje poslanike u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici.

Dakle, prema najnovijem Cro demoskopu, koji je objavio RTL, zasnovanom na istraživanju javnog mnenja obavljenom između 30. septembra i 3. oktobra, Domoljubna koalicija na čelu sa Hrvatskom demokratskom zajednicom lidera Tomislava Karamarka može na izborima računati na podršku 32,9 odsto birača, a koalicija Hrvatska raste sa 31,9 odsto, što znači da se, prema ovom istraživanju, ranija značajna prednost koalicije oko HDZ istopila na samo jedan procentni poen. U odnosu na avgustovsko istraživanje podrška koaliciji oko HDZ-a porasla je za 0,1 procentni poen, a podrška koaliciji oko SDP-a za 0,8 procentnih poena.

Mada među malim hrvatskim političkim strankama ima i onih sa liderima veoma zvučnih i poznatih imena, prema ovom istraživanju nijedna stranka, sem HDZ-a i SDP-a, ne dostiže izborni cenzus od pet odsto. Ali nema nikakve sumnje da pojedine stranke uživaju veliku podršku u pojedinim izbornim jedinicama, kao na primer Hrvatska demokratski sabor Slavonije i Baranje, i da će biti zastupljene u Saboru, pa ukoliko skor između HDZ-a i SDP-a ispadne zaista tako tesan, kako ankete najavljuju, mali mogu i odlučiti mandatara za sastav buduće hrvatske vlade.

Iako će i izbornoj trci učestvovati stranka popularnog i kontroverznog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića pod lukavim nazivom „Milan Bandić – 365 dana“, kao i stranka bivšeg hrvatskog predsednika Ive Josipovića, a ne može se ništa prigovoriti ni prepoznatljivosti bivšeg kandidata za predsednika Hrvatske Vilibora Sinčića, sve njih je, kao i zaštitnike životne sredine bivše ministarke i otpadnice od SDP-a Mirele Holi, prosto oduvao sve popularniji gradonačelnik Metkovića Božo Petrov sa svojim Mostom nezavisnih lista. Bar prema ovom istraživanju javnog mnenja. Ali ni Most na trećem mestu nema potrebnih pet odsto, ali je cenzusu najbliži – sa 4,7 odsto podrške.

Ma koliko oni sami poznati odnosno popularni bili, stranke Ive Josipovića i Milana Bandića sakupile su samo po 1,6 odsto podrške, ali se Bandićevi izgledi u nekim izbornim jedinicama nikako ne potcenjuju nego se već analizira kojoj bi postizbornoj koaliciji on, ako zatreba, mogao da se priključi budući da je otpadnik iz SDP-a, a bliska su mu mnoga konzervativna uverenja.

Konverzija kredita kao faktor

Rastu popularnosti SDP-a nije mali doprinos dao zakon kojim se konvertuju u evro svi krediti indeksirani u švajcarskim francima, koji je stupio na snagu 1. oktobra. Taj zakon je sadašnja vladina koalicija na čelu sa SDP-om progurala uprkos ogromnom nezadovoljstvu poslovnih banaka, upozorenjima Narodne banke Hrvatske i optužbama iz Austrije, gde su matice najvećih hrvatskih banaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari