Decenijama unazad, kao po nekom nepisanom pravilu, bez obzira o kom univerzitetu ili fakultetu se radilo, pojedini predmeti predstavljaju pravu noćnu moru za studente, pa se vrlo često dešava da pojedini studenti posle niza neuspelih pokušaja da ih polože, dignu ruke i prekinu studiranje.

Decenijama unazad, kao po nekom nepisanom pravilu, bez obzira o kom univerzitetu ili fakultetu se radilo, pojedini predmeti predstavljaju pravu noćnu moru za studente, pa se vrlo često dešava da pojedini studenti posle niza neuspelih pokušaja da ih polože, dignu ruke i prekinu studiranje. Na Tehničkom fakultetu u Čačku za jedan od takvih predmeta važi matematika koju mali broj studenata ove čačanske visokoškolske ustanove koja radi u sklopu Univerziteta Kragujevac uspe da položi iz prvog puta. I dok veliki broj studenata smatra da je uzrok male prolaznosti kapric profesora, dr Mališa Žižović, šef Katedre za matematiku, upozorava da uzroke treba tražiti pre svega u slabom predznanju koje studenti donose iz srednjih škola ali i u planovima i programima Fakulteta, kojima je po njegovoj oceni, od mnogo većeg značaja koliko će studenata upisati, i samim tim inkasirati novca nego sa kakvim će znanjem diplomci izaći sa Fakulteta.
Profesor Žižović koji se pedagoškim radom bavi još od studentskih dana, a izvesno vreme je proveo i u SAD, ističe da je osnovni problem, ne samo visokoškolskog obrazovanja već i svih ostalih društvenih sfera, devalvacija odnosa prema radu kojoj u velikoj meri doprinose i otpori unutar univerziteta. Kada je reč konkretno o matematici, on upozorava da je nesagledavanje uloge matematike u sklopu studija tehnike osnovni razlog zbog čega ovaj predmet predstavlja usko grlo.
– Studirati tehniku prevashodno podrazumeva da se prvo nauče matematika, fizika i hemija, jer bez ovih predmeta se ne može govoriti o stvaranju baze za brzo i kvalitetno studiranje. Upravo na tom principu su zasnovane studije na američkim univerzitetima koji često predstavljaju parametar kada se govori o reformi visokoškolskog obrazovanja. Na tehničkom fakultetima u SAD na prvoj godini studija se uopšte ne uče predmeti elektrotehnike ili recimo mašinstva, već njihovo izučavanje startuje od četvrtog semestra, pošto studenti ovladaju bazičnim predmetima kakvi su matematika, fizika i hemija. U Americi se na primer još pre upisa na koledž evidentira sa kakvim znanjem raspolaže budući student i koje predmete bi trebalo da savlada kako bi mogao da započne studije. Za razliku od naših fakulteta, oni ne žele da uzmu novac i upišu studenta čije predznanje ukazuje da on nije spreman za studiranje, ali ako on ipak želi, fakultet će učiniti sve da mu omogući adekvatnu pripremu za studiranje. Kod nas nažalost vladaju drugačiji principi po kojima je najvažnije uzeti novac za školarinu, dok krajnji rezultat malo koga interesuje. Uzeti novac se pravda nekakvom diplomom koja ne odslikava pruženo i stečeno znanje. Ovakav odnos predstavlja nasleđe nekih prošlih vremena kada je visokoškolska diploma obezbeđivala radno mesto na kome će se dočekati penzija i na osnovu diplome, a ne na osnovu znanja i sposobnosti, steći nekakve beneficije. Nažalost kod nas se svi studenti tretiraju podjednako i na studijama slušaju iste programe. Ukoliko želimo uspeh, na primer iz matematike, neophodno je jednim kolokvijumom prvo napraviti selekciju na osnovu koje će se odrediti koji to studenti poseduju znanje da bi redovno pratili predavanja, a kojima je potrebno recimo mesec ili dva dana rada tokom kojih bi u potpunosti savladali osnove srednjoškolskog gradiva. Bio bi to znatno veći posao za profesore, ali bi krajnji rezultat bio mnogo bolji nego sada – kaže profesor dr Mališa Žižović.
Predavanja i polaganje ispita kako je to predviđeno Bolonjskom deklaracijom, kada je matematika u pitanju na Tehničkom fakultetu u Čačku već su dali značajne rezultate, budući da zahvaljujući kolokvijumima i seminarskim radovima sada znatno veći procenat studenata polaže matematiku. Međutim, sudeći na osnovu marketinške kampanje kojom su promovisani neki smerovi ovog fakulteta, kao što je to bio slučaj sa Odsekom za industrijski menadžment, matematika još uvek predstavlja bauk za buduće studente, pa je upis na ovaj odsek raklamiran porukom da na njemu nema matematike. Osim što se u borbi za studente, a samim tim i školarinu ne biraju sredstva, po oceni profesora Žižovića, ovakve marketinške poruke predstavljaju očigledan paradoks.
– U potpunosti je nelogično da se na ovom odseku izučavaju predmeti koji su bazirani na matematici. Postavlja se pitanje kako će student išta razumeti ako ništa ne zna o verovatnoći, a da ne govorimo o ekonomskoj matematici. Na koji način će on biti u stanju da bez matematike opiše i tumači ekonomske pojave. Ovakav način studiranja je direktan produkt nastojanja da se studentima uzme novac. Jednostavno ne postoji želja da se studenti nečemu nauče, već se sve svodi na – „Dođite, dajte nam novac, a mi ćemo vama diplomu“. Upravo zbog toga sam se i suprotstavio ovakvom načinu razmišljanja kojim se obesmišljava visokoškolsko obrazovanje, objašnjava dr Žižović.
Po oceni šefa Katedre za matematiku Tehničkog fakulteta u Čačku, šansa ovog fakulteta u opštoj inflaciji visokoškolskih ustanova prevashodno se oglada u unapređenju osnovnih studija i osnovnih disciplina kao što su matematika, fizika ili hemija. Ovakav svoj stav profesor Žižović objašnjava materijalnim stanjem koje onemogućuje nabavku najsavremenijih uređaja ili laboratorija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari