Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji su završili, poznat je i relativni pobjednik, jasni su i gubitnici, međutim, unatoč tom novom odnosu snaga, čini se da politička kriza u toj zemlji ni nakon njih do kraja još nije razriješena. Glavni problem je u činjenici što nijedan od dva suprotstavljena predizborna bloka nije dobio stabilnu većinu za sastavljanje vlade te se mogu očekivati teški pregovori zbog formiranja izvršne vlasti, pri čemu nijedna od opcija nije isključena.

Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji su završili, poznat je i relativni pobjednik, jasni su i gubitnici, međutim, unatoč tom novom odnosu snaga, čini se da politička kriza u toj zemlji ni nakon njih do kraja još nije razriješena. Glavni problem je u činjenici što nijedan od dva suprotstavljena predizborna bloka nije dobio stabilnu većinu za sastavljanje vlade te se mogu očekivati teški pregovori zbog formiranja izvršne vlasti, pri čemu nijedna od opcija nije isključena.
Istini za volju, lista „Za europsku Srbiju“, koju predvodi tamošnji predsjednik Boris Tadić, osvojila je najviše mandata (ukupno 102), što je njihov veliki uspjeh, posebice stoga što je većina predizbornih anketa sugerirala kako će radikali Tomislava Nikolića opet biti relativni izborni pobjednici. No, to se ipak nije dogodilo te su sljedbenici haaškog optuženika Vojislava Šešelja ovaj put zauzeli drugo mjesto sa 77 osvojenih mandata.
Takav rezultat bio je povodom za prve ocjene po kojima je proeuropska opcija u Srbiji ostvarila veliku pobjedu u odnosu na grupaciju koja, među ostalim, zagovara okretanje Beograda prema Rusiji uz povratak politike koja je Srbiju dovodila u sukob s većinom susjeda. Međutim, kada se zbroje mandati, barem prema dosadašnjim podacima, čini se da Tadićeva lista zajedno s mogućim partnerima nema dovoljnu većinu, koja je 126 od 250 zastupnika, za formiranje vlade.
Upravo suprotno, ako bi se udružili Nikolićevi radikali, Koštuničini narodnjaci (30 mandata) te socijalisti bivšeg srbijanskog lidera Slobodana Miloševića (20 zastupnika) imali bi jednog više od 126 potrebnih ruku za natpolovičnu većinu. Njihov problem je, međutim, u tome što mandat premijeru za sastav vlade daje predsjednik Tadić, koji je već javno obećao da Koštunica više neće moći računati na tu poziciju. I sam predsjednik DSS-a kazao je kako su razlike između njega i Tadića „nepremostive“, čime je sugerirao kako nema ništa od moguće obnove njihova savezništva.
Takva pat-pozicija prilika je za Miloševićeve socijaliste koji svojom prevagom na jednu ili na drugu stranu zapravo odlučuju o tome tko će se domoći vlasti. Paradoks je u tome što su njihovi glasovi potrebni i Tadiću te bi se tako moglo dogoditi da opcija koja se borila protiv Miloševića dođe na vlast uz pomoć Miloševićeve stranke. S obzirom na te okolnosti, Srbiji predstoje teški razgovori kako bi se izašlo iz političke krize i formirala stabilna vlada. Kako god da se karte poslože, bit će to – težak izbor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari