Mali od sumnjivih 500.000 evra kupio stanove 1Foto: FreeImages/ Cierpki

Agencija za borbu protiv korupcije drugi put je dostavila Pištaljci dokumentaciju o vanrednoj kontroli imovine i prihoda gradonačelnika Beograda Siniše Malog…

… u kojoj je opet sakrila javne podatke o funkcioneru kao što su sumnjive novčane transakcije koje ispituju nadležni državni organi zbog sumnje da je gradonačelnik Beograda umešan u „pranje novca“. Agencija se tako još jednom oglušila o zakon i rešenje Poverenika za informacije od javnog značaja da ovakvi podaci nisu privatni i da ne bi trebalo da budu zaštićeni.

Iako Agencija nastavlja da dozira informacije o Malom „na kašičicu“, pa i ovaj put otkriva samo deo traženih javnih podataka, uvidom u te – do sada skrivene informacije – jasno je da nije bilo nikakvog nacionalnog interesa koji bi bio ugrožen otkrivanjem podataka o gradonačelniku Beograda, kako je to Agencija tvrdila. Teško da je Agencija štitila državu tako što je do sada od javnosti skrivala podatak da gradonačelnik poseduje tri pištolja i da postoji sumnja da je dva stana i četiri garaže u beogradskom luksuznom kompleksu „Oazi“ i jedan stan u Bugarskoj platio novcem koji je „opran“.

Nekretnine u Beogradu Mali je kupio od tajkuna Petra Matića.

Naime, u dokumentaciji koju je Pištaljka dobila piše da je banka „Hypo Alpe-Adria“ 2009. godine prijavila Sinišu Malog Upravi za sprečavanje pranja novca zbog sumnjive transakcije od 525.000 evra. Mali je pola miliona evra na svoj račun primio kada je praktično sam sebi prodao firmu „Ferdi Genetics“, o čemu je već pisao Krik.

„Ferdi Genetics“ je beogradska firma koja je bila u vlasništvu Siniše Malog. NJu je Siniša Mali u septembru 2009. godine prodao of-šor firmi „Alessio investment ltd“ koja je registrovana na Britanskim Devičanskim Ostrvima. U to vreme direktor firme „Alessio investment ltd“ bio je Siniša Mali. Predstavništvo ove firme u Srbiji bilo je registrovano na adresi gradonačelnikovog stana u „Oazi“ koji je posle razvoda pripao njegovoj bivšoj supruzi Mariji Mali. Marija Mali je 2009. godine bila direktor predstavništva of-šor firme „Alessio investment ltd“ Predstavništvo je 2010. godine ugašeno i izbrisano iz Agencije za privredne registre. Direktor firme „Ferdi Genetics“ i posle prodaje, a sve do aprila 2013. godine bio je brat Siniše Malog, a adresa „Ferdi Genetics“ bila je u stanu oca Siniše Malog.

U obrazloženju sumnje na pranje novca koju je banka pre osam godina dostavila Upravi za sprečavanje pranja novca navodi se da je „Ferdi Genetics“ firma „sa jednim zaposlenim i neznatnim finansijskim pokazateljima“ plaćena pola miliona evra i da je za plaćanje firma „Alessio investment ltd“ koristila račun u švajcarskoj banci „UBS AG“. UBS je ista ona banka koja je glavni akter velike afere oko utaje poreza i skrivanja računa američkih državljana koju je otkrio jedan od najpoznatijih uzbunjivača u svetu, nekada službenik ove banke, Bredli Birkenfeld. Zbog toga što je pomagala bogatim Amerikancima da sakriju novac i u Švajcarsku prebace oko 20 milijardi dolara, UBS je američkoj državi morala da plati kaznu od 780 miliona dolara.

U izveštaju o vanrednoj kontroli imovine i prihoda gradonačelnika Beograda, Agencija za borbu protiv korupcije piše da je Siniša Mali 525.000 evra potrošio tako što je kupio nekretnine – stan od 160 kvadrata u beogradskom kompleksu „Oaza“ vredan 400.000 evra koji je plaćen 1. oktobra 2009. godine i, tri godine kasnije, stan u Bugarskoj, u naselju Sveti Nikola na Crnom moru vredan 92.880,48 evra. Ostatak novca iskoristio je za otplatu kredita za još jedan stan i četiri garaže u „Oazi“. U izveštaju piše i da gradonačelnik nije prijavio Agenciji da uopšte poseduje devizni račun na koji je primio sumnjivu transakciju i da je Agencija za ovaj račun saznala u drugoj vanrednoj kontroli zbog čega ga je Agencija kaznila merom upozorenja 2015. godine.

Među podacima koje je Agencija do sada krila su i informacije o tome kojih to 29 nekretnina poseduje gradonačelnik i njegova najuža porodica, kao i šta imaju od pokretne imovine. U izveštaju o imovini Siniše Malog, u kojem je Agencija sklonila zaštitu sa javnih podataka, piše da Siniša Mali nakon razvoda poseduje petosoban stan i garažu, a da njegova bivša supruga poseduje sve ostale nekretnine – tri stana, četiri garaže, dva poslovna prostora, preko 1000 m2 zemljišta pod zgradama, oko 8000 m2 šume, dve njive ukupne površine oko 1300 m2, dva voćnjaka i jednu livadu od 1000 m2. Nekretnine koje Marija Mali poseduje nalaze se u Beogradu i Trsteniku i stekla ih je deobom imovine posle razvoda i nasleđem. Agencija je takođe do sada krila da je Siniša Mali vlasnik tri pištolja marki „sig sauer“, „beretta“ i „glock“.

Agencija za borbu protiv korupcije ove informacije dostavila je Pištaljci tek nakon što je Poverenik doneo zaključak po kom je Agenciji pretila novčana kazna u slučaju da ne dostavi dokumenta, iako je Pištaljka spise tražila još u decembru 2016. godine. Agencija je prvo odbila naš zahtev za informacije od javnog značaja tvrdeći da time štiti „pravnu sigurnost funkcionera“. Na njihovu odluku smo se žalili Povereniku koji je odlučio da Agencija mora da dostavi spise iz vanredne kontrole imovine i prihoda gradonačelnika jer su to javni podaci. Postupajući po naredbi Poverenika Agencija je pre skoro dva meseca dostavila dokumenta u kojima je zatamnela, pored privatnih podataka i veliki deo javnih informacija. Pištaljka je nastavila da insistira da nam se dostave podaci na koje svaki građanin ima pravo. Prvo smo od Agencije zahtevali da otkriju delove koje su precrtali crnim markerom, a kada su nas odbili, tražili smo od Poverenika da izvrši svoje rešenje.

Poverenik je u dva navrata slao otvorena pisma Agenciji i pozivao ovu instituciju da poštuje zakon, ali tek kada im je zapretio novčanom kaznom – Agencija za borbu protiv korupcije poslala je dokumenta koja objavljujemo uz ovaj tekst. Agencija međutim i dalje štiti podatke o iznosima transakcija, iako je Poverenik izneo stav da to nisu privatni podaci. Takođe, Agencija za borbu protiv korupcije ni ovaj put nije dostavila dokumenta koja je prilikom kontrole imovine Siniše Malog dobila od Uprave za sprečavanje pranja novca i od Višeg javnog tužilaštva. Agencija tvrdi da su ova dokumenta „strogo poverljiva“. Nije međutim jasno kako su ova dokumenta klasifikovana za tajnu od nacionalnog značaja i kako su ona dostavljena Agenciji kada u toj instituciji nema nijednog zaposlenog koji, po zakonu sme da rukuje ovakvim podacima, o čemu je Pištaljka već pisala.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari