Bliskoistočno krštenje Donalda Trampa, kojim je američki predsednik krenuo na prvo putovanje u svet, prošlo je u naglašenom pozivu za mobilizaciju sunitskih Arapa i muslimanskih zemalja, uz SAD i jevrejsku državu, protiv „izvora i pokrovitelja terora islamista i strašne nuklearne opasnosti“, kako je u Rijadu nazvan šiitski Iran, a u Jerusalimu tvrdnjom da „nikad neće imati atomsku bombu“.

Mnogo opreznije, prikupljanjem mišljenja za konačni sporazum, ponovljenim obećanjima, dopunjenim nagađanjima i željama za okončanje razmatran je izraelsko-palestinski sukob (sve do poslednjih sati boravka u Jerusalimu i pre kratke posete Mahmudu Abasu u Vitlejemu).

„Imamo priliku da pokrenemo mirovne razgovore između Izraelaca i Palestinaca“, uveravao je izveštače na letu iz Rijada u Tel Aviv Reks Tilerson, posle prethodnih predsedničkih pominjanja da je dobar „trenutak za sporazum“. Državni sekretar je u avionu rekao kako misli da je „predsednik stavio na znanje da namerava da uloži najveće napore ako je izraelsko i palestinsko rukovodstvo takođe spremno za ozbiljno angažovanje“.

Unapred očekivani i mogući domet, a i zadovoljavajući u ovom času – među upućenim posmatračima – Trampovih susreta sa Benjaminom Netanijahuom i Mahmudom Abasom i jeste obnova pre više od tri godine zamrzlih pregovora. Jednostavnog, a pogotovo brzog sporazuma nema ni na dalekom horizontu.

Bi-Bi-Si u svojoj oceni prilika nalazi da će se „možda pokazati da je za Trampa lakši zadatak stvaranje antiiranskog saveza Izraela i Saudijske Arabije nego mir između Palestinaca i Jevreja“.

U Saudijskoj Arabiji je bilo značajno drugačije. Tu je sa veoma raspoloženim domaćinima i na skupu pedesetak država (sunitskog) islamskog sveta, koji je sazvao kralj Salman sa prinčevima, Donald Tramp pokrenuo zamajac, svojim pozivom da se „izoluje nacija, koja – kaže – „raspaljuje vatru sektaškog sukoba i terora“. Upravo je Iran, po rečima novog predsednika SAD, ta „sila zla“.

Istovremeno, iranski birači su na ulicama Teherana proslavljali ubedljivu pobedu i početak drugog mandata Hasana Rohanija, umerenog predsednika od koga očekuju stasanje demokratije i ekonomski oporavak, uz sve prepreke kojima su i oni i njihov izabranik još uveliko izloženi u zemlji budnih i nepopustljivih čuvara oporuka ajatolaha Homenija.

Izbori u Iranu i okupljanje u Rijadu pokazuju večne nesamerljivosti Bliskog istoka.

Decenijama se Saudijska Arabija i Iran nadmeću za religijski primat (suniti i šiiti vekovima) i politički uticaj širom muslimanskog sveta i preko njegovih granica. Pustinjska kraljevina, čuvar Meke i Medine, najsvetijih islamskih mesta i prorokova postojbina, smatra sebe za prirodnog lidera Muhamedovih sledbenika. Bogatstvom, koje ma koliko ogromno više i nije neiscrpno, širi „tumačenje prave vere“, a podsticano je i strogim pravilima vahabizma, pokreta (nastalog u osamnaestom veku) rigoroznih „čuvara izvornih pravila sedmog stoleća“. Iran je najveća šiitska nacija i njen borbeni kler je – bez sumnje – angažovani izvoznik svog političkog islama, koji je njih 1979. doveo na vlast.

Ove dve zemlje se neprekidno međusobno optužuju, pa i za izvoz terorizma, dok su u obema ograničena ljudska prava i na razne načine ograničena ravnopravnost građana u svakodnevnim životnim potrebama.

Tramp je u Rijadu poručio:

„Nismo ovde da učimo druge narode kako da žive, šta da rade i kako da se mole. Došli smo da ponudimo partnerstvo, prihvatajući princip realizma, zasnovan na zajedničkim vrednostima i podeli interesa“.

Analitičari lako zaključuju da predsednik „daje znak da se američka politika vraća privrženosti sunitskoj arapskoj autokratiji“, ne pominjući nedostatak demokratije, ni dotičući tumačenje nastajanja pošasti terorizma (propovednike, prvake i novčane uloge), koja više puta vodi do Saudijske Arabije.

Londonski Gardijan podseća na Trampovo „raspeće“ Saudijske Arabije tokom američke predizborne kampanje, čak tada izjednačujući islam sa mržnjom, koje se sada istopilo u prodaji oružja (110 milijardi dolara) i drugim ugovorima (vrednim skoro 400 milijardi dolara) i političkim namerama nove Bele kuće:

„Postrojavanje uz Saudijsku Arabiju i neprijateljsko odbacivanje Irana kako bi se oslabio džihadizam, najblaže rečeno – neće obaviti posao kako se očekuje. Mada je kraljevina uzela učešća u vojnim akcijama protiv kalifata, njeni državni udžbenici su prihvaćeni u školama, koje kontroliše ISIS, islamska država (koju su začeli radikalni irački suniti). Rijad nastavlja da izvozi ekstremno netolerantnu verziju muslimanske vere“.

Iranski ministar spoljnih poslova Džavad Zarif se jetko pita da li postupanje Trampove Amerike predstavlja novu politiku ili „samo mužu stotine milijardi dolara od Saudijaca“.

U Rijadu se Donald Tramp posebno sastao sa egipatskim predsednikom Abdelom Fatahaom Sisijem, koga je pohvalio, primetivši u razgovoru i njegove sjajno uglancane crne cipele:

„Obavile ste ogroman posao u teškim uslovima“. Vest je agencija Rojters dopunila podsetnikom da je maršal Sisi vojnim udarom 2013 – u kome je bilo na stotine mrtvih i kasnije kasnije hiljade osuđenih – došao na vlast, pošto je oboren izabrani predsednik islamista Mursi. Bliski istok je neiscrpan bazar političkih i svih drugih potreba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari