Indija je jedna od najprivlačnijih, ali i najhaotičnijih zemalja koje slave život. Pravo ushićenje kod turista koji, poput izveštača Danasa, prvi put posećuju ovu, inače najmnogoljudniju zemlju na svetu sa 1,25 milijardi stanovnika, izaziva raznolikost kulturnog blaga 5.000 godina stare kulture. Zato ne čudi što industrija turizma treće po veličini svetske privrede beleži veliki uspeh. Posebnu popularnost kod gostiju iz inostranstva uživa obilazak Zlatnog trougla, reč je o 1.000 kilometara dugom putovanju između tri grada – Delhija, Agre i Džajpur na severozapadu Indije, koji je atraktivniji od Istočnog zlatnog trougla u saveznoj državi Odiša (obuhvata gradove Puri, Konark i Bubanešvar, čuvenih po milenijumskim hindu hramovima).


Organizovana poseta Zlatnom trouglu, koji obuhvata teritoriju glavnog grada federacije (NCT) i saveznih država Utar Pradeš i Radžastan, provereni je način da se vidi i doživi ogromna i prelepa Indija. Utar Pradeš, koju Indusi često zvučno izgovaraju kao skraćenicu – Jupi, najmnogoljudnija je savezna države sa više od 200 miliona stanovnika. Radžastan, sa više od 342.000 kvadratnih kilometara, najprostranija je indijska savezna država. Ravnice severne Indije su suve i prašnjave, sa kamenitim brdima i povremenim prelepim zeleno-žutim poljima biljke senfa. Tu su na rastojanju od 200 do 250 kilometara izgrađeni izuzetni gradovi mogulskih sultana i radžputskih princeza – Delhi, Agra i Džajpur. Gradovi su prepoznatljivi pod imenom Zlatni trougao zbog svoje kulturne divote. Obilazak Zlatnog trougla obično počinje iz Delhija, drugog po veličini grada u Indiji (posle Mumbaja, nekada Bombaja, koji naseljava najmanje 18,7 miliona stanovnika).

Sa turističke tačke gledišta Delhi se može podeliti na dva glavna dela – Stari Delhi, grad Mogula, koji potiče iz 17. veka i koji je očuvao taj duh do danas, i Novi Delhi, koji su izgradili kolonijalni vladari Britanci, poznat po svojim bulevarima sa drvoredima. Grad sa više od 14 miliona stanovnika mogao bi se opisati kao egzotičan i frenetičan. Kud god se okrenete, suočićete se sa nezaboravnim prizorom, bilo da je u pitanju red ljudi koji na ulici čekaju da ih obrije berberin, zatim porodica babuna koji kradu voće sa neke od pijačnih tezgi ili krava koja zaustavlja ulični saobraćaj. Zbog svoje strateške pozicije, bogate istorije, mešavine tradicionalne i moderne indijske kulture, Delhi je grad moći. Za 3.000 godina postojanja iznedrio je još sedam gradova, a danas se prostire na delove saveznih država Utar Pradeš i Harijana. Delhi je sedište federalne vlade, a u tom gradu stoluju i glavne političke partije, premijer i predsednik Republike. Delhi je uvek bio ekonomski centar severne Indije, najveći industrijski grad tog dela zemlje. Poslednjih decenija sektor usluga se naglo razvija zahvaljujući, između ostalog, i obrazovanoj radnoj snazi koja govori engleski jezik. To je privuklo multinacionalne kompanije, posebno u sektoru informacionih tehnologija, telekomunikacija i banaka.

Ukupan bruto domaći proizvod Delhija registrovan u 2013. premašio je 3,88 biliona rupija (60 rupija je jedan američki dolar), dok je dohodak po stanovniku iznosio 230.000 rupija, i najviši je u Indiji. Zbog velike migracije to je jedan od gradova koji se razvijaju najbrže na svetu. Vožnja ulicama Delhija, na kojima, kako se procenjuje, ima oko 4,7 miliona automobila, da ne govorimo o motociklima, dovodi nas do najveće džamije Džama Dasdžid u starom delu grada (Indija je zemlja sa drugim po veličini, posle Indonezije, stanovništvom islamske vere). Poseta Radž Gatu, memorijalnom centru Mahatme Gandija, duhovnog oca moderne indijske države, unosi mir u dušu. Kapija Indije, koja podseća na Trijumfalnu u Parizu, spomenik je poginulim indijskim vojnicima iz sastava britanske vojske u Prvom svetskom ratu, od kojih su stotine ostavile život i na Solunskom frontu. Kutub minar je najveći minaret u svetu izgrađen od cigala koji se uzdiže na visini od 72,5 metara. Humajanova grobnica neodoljivo liči na Tadž Mahal u Agri, jedan od najčuvenijih spomenika u Indiji. Ovo ne čudi, jer je Humajanova grobnica bila inspiracija za gradnju Tadž Mahala, jedne od najprivlačnijih turističkih destinacija. Raštrapati Bavan je nekada bila palata vicekralja Indije, a sada se u njoj nalazi rezidencija predsednika Indije. Reč je o ogromnom zdanju koje se prostire na 130 hektara i samo u glavnom objektu ima 340 soba. Crvena tvrđava, najveći spomenik u Delhiju, izgrađena je 1648. godine od crvenog kamena peščara.

Šta treba videti u Delhiju

* Džama Dasdžid – najveća džamija u Indiji

* Radž Gatu – memorijalni centar Mahatme Gandija

* Kapija Indije – spomenik indijskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu

* Kutub minar – najveći minaret u svetu visok 72,5 metara

* Humajanova grobnica – inspiracija za gradnju Tadž Mahala

* Raštrapati Bavan – rezidencija predsednika Indije

* Crvena tvrđava – najveći spomenik u Delhiju, izgrađena je 1648.

(U sledećem nastavku: Agra i Džajpur)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari