Rumunski premijer Viktor Ponta najavio je da će na leto biti više nego prepolovljen porez na dodatu vrednost (VAT) na hranu i bezalkoholna pića sa ciljem da se podstakne zapošljavanje i pomogne siromašnima.

Planirano je i postepeno smanjenje drugih poreskih stopa do 2019. godine. Premijer očekuje da će manjak u budžetu, izazvan snižavanjem poreskih stopa, moći da se nadoknadi efikasnijim ubiranjem poreza. Rumunski Fiskalni savet upozorio je da najavljeno smanjenje poreza može da napravi veliku i trajnu štetu državnim finansijama dok u MMF-u, sa kojim Rumunija ima aranžman, kažu da može da ugrozi godine napretka u smanjenju fiskalnog deficita. Ponta je snižavanje PDV-a na hranu sa 24 na 9 odsto obrazložio potrebom da se pomogne siromašnima u zemlji u kojoj se trećina prihoda troši na hranu. Prema novoj verziji Poreskog zakona, VAT će u 2016. biti spušten sa 24 odsto, što je među najvišim stopama u Evropskoj uniji, na 20 odsto dok će na neke proizvode, poput mesa, ribe, povrća, voća, mlečnih proizvoda, stoke, živine i jaja, biti snižen na 9 odsto. Od 2018. VAT će biti spušten na nivo od 18 odsto. „Prvo snižavanje poreske stope treba da stupi na snagu 1. juna a taj poduhvat će koštati budžet oko pet milijardi leja (1,23 milijarde dolara)“, rekao je premijer dodajući da će najveći deo tog manjka biti nadoknađen boljom naplatom poreza, prenela je agencija AP.

Vlada premijera Ponte je podstaknuta budžetskim suficitima od januara i suočena sa opštim izborima krajem 2016. najavila za period 2016-19. postepeno smanjenje poreza i Ponta se nada da će parlament to odobriti do kraja juna. Usvojenim izmenama predviđeno je i smanjenje stope doprinosa za socijalno od 2018. umesto od 2017. godine, koji će za zaposlene biti smanjen na 7,5 odsto sa 10,5 odsto, a za poslodavce sa 15,8 na 13,5 odsto. Takođe se planira smanjenje poreskih stopa zavisno od prihoda i profita i, kako prenosi rumunski poslovni sajt govnet.ro, jedinstvene stope poreze na prihod i profir biće spuštene na 14 odsto sa 16 odsto – počev od 2019. godine. I nerezidenti će plaćati nižu jedinstvenu stopu od 14 odsto, umesto 16 odsto, na prihod ostvaren od poslovanja u Rumuniji. Predviđeno je i da mikro preduzeća plaćaju diferencirane stope poreza na prihod, zavisno od broja zaposlenih. U izmenjenom zakonu su i odredbe koje se tiču domaćeg tržišta kapitala i među preporučenim merama je ukidanje poreza na dividende od 2016. Vlada takođe namerava da smanji akcize na gorivo, duvan, alkoholna pića, dok bi akcize na mazut koji se proizvodi u Rumuniji, proizvode od kafe, nakit ili automobile mogle da budu ukinute. Rumunski premijer kazao je da se pre nego što je objavio nove mere konsultovao sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Evropskom komisijom i rumunskom centralnom bankom.

Rizičan portez

Fiskalni savet Rumunije upozorio je da je planirano snižavanje poreza zasnovano na preterano optimističkim procenama prihoda i da predstavlja „ekstremni rizik“ za državne finansije. Savet procenjuje da će fiskalni deficit u 2016. narasti na 3,1 odsto BDP-a, u 2017. iznosiće 2,7 odsto BDP-a, 3,5, odnosno, 3,7 odsto u 2018. odnosno u 2019. godini. U Fiskalnom savetu smatraju da će strukturni deficit skočiti na 5,5 odsto do 2019. prema projektovanom od jedan odsto, što je nivo koji je beležen pre pet godina, kada je zemlja bila u jeku krize. Takva procena predstavlja eho nedavno objavljenog stava MMF-a koji je 2009, za vreme finansijske krize, morao da spasava Rumuniju, piše agencija Rojters. Šef kancelarije MMF-a u Rumuniji ukazao je na rizik da smanjenje poreza potkopa pet godina napretka u smanjenju fiskalnog deficita. Takva kritika mogla bi da iskomplikuje aprilske pregovore MMF-a i Bukurešta o stend baj aranžmanu koji ističe u septembru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari