Iako svetska finansijska kriza prvenstveno predstavlja opasnost za zadužene građane i one koji nemaju redovne prihode i redovno zaposlenje, ugroženi su i poverioci, pre svega banke, a potom i njihove klijente zainteresovane za kreditiranje.

To lančano širenje krize dovodi do nesigurnosti, koja se može prevazići pravilnim ulaganjima ili zaduživanjima primerenim ekonomskoj situaciji jedne zemlje. Ulagači tokom finansijske krize traže sigurne i profitabilne načine investiranja, što može da bude teže od problema sa kojim se suočavaju dužnici. Tim portala Kamatica.com analizirao je šest najzastupljenijih vidova ulaganja u našoj zemlji sa aspekta sigurnosti, roka i visine prinosa.

DINARSKA ŠTEDNJA

Dinarska štednja je do kraja protekle godine bila vrlo atraktivna, zbog visoke kamatne stope, stabilnog kursa i daleko većeg prinosa od devizne. Situacija se pogoršala krajem prošle godine, kada je došlo do značajnog pada vrednosti dinara. Međutim, imajući u vidu nižu inflaciju od kamatnih stopa, gubitke koji bi se ostvarili transferom dinara u stranu valutu i kurs koji je na godišnjem nivou fluktuirao oko 10 odsto naniže, ova štednja je, ukupno gledano, bila isplativa investicija. Gubitnici su bili samo oni koji su štedeli u dinarima u kratkom roku, u drugoj polovini 2008. godine. Nestabilniji kurs, neizvesnost u pogledu stranih investicija i mogućnosti daljeg zaduživanja zemlje, ne donose preteranu atraktivnost dinarskoj štednji u narednom periodu. Međutim, dinarsku štednju ne preporučujemo samo onima koji štede sa svrhom kupovine proizvoda i usluga koji se plaćaju u stranoj valuti u tačno određenom vremenskom periodu, zbog mogućih kratkoročnih depresijacija dinara. Za sve ostale namene, ovo bi mogla biti isplativija opcija od devizne štednje. To je jedina vrsta štednje kod koje će kamatna stopa biti zasigurno veća u odnosu na stopu inflacije, izvesno je i da taj vid ulaganja neće biti oporezovan, a država garantuje dinarske uloge do visine protivvrednosti 50.000 evra.

DEVIZNA ŠTEDNJA

Devizna štednja je u ovoj godini posebno atraktivna, kako zbog povećanja garantovanog uloga od strane države, tako i zbog ukidanja poreza na ostvarenu kamatu do kraja godine. Imajući u vidu da nije poznato da li će nakon 2009. godine ostati uredba koja oslobađa poreza ostvarenu kamatu, tu vrstu ulaganja preporučujemo na kratke rokove, sa dospećem do kraja 2009. godine, kao i onima koji štede sa svrhom kupovine proizvoda i usluga koje će platiti u tačno određenom vremenskom periodu, u stranoj valuti, bez mogućnosti odlaganja, jer su minimalne mogućnosti značajnijeg jačanja dinara u odnosu na strane konvertibilne valute (sem na nivou dnevnih fluktuacija). Država garantuje devizne uloge do visine od 50.000 evra.

INVESTICIONI FONDOVI

U protekloj godini, zbog svetske ekonomske krize i njenog negativnog uticaja na Beogradsku berzu, najveći broj investicionih fondova je beležio negativne tendencije u vrednostima investicionih jedinica, što ih je svrstalo u jedan od najnepoželjnijih vidova ulaganja u našoj zemlji. Za one koji žele da ostvare prinos na svoja sredstva u toku ove godine, ulaganje u investicione fondove nije poželjno rešenje. Međutim, ukoliko se prinos očekuje u dužem vremenskom periodu, 2009. godina bi mogla biti prava godina za ulaganje, ili bar početak ulaganja u investicione fondove, imajući u vidu da će se verovatno do kraja godine zadržati nizak nivo vrednosti investicionih jedinica. Ove preporuke ne važe za fondove očuvanja vrednosti imovine (novčane fondove), gde se preporučuje ulaganje ukoliko želite da štedite u dinarima, u rokovima kraćim od godinu dana, jer ćete u kratkom roku dobiti višu kamatnu stopu nego u poslovnim bankama, a sredstva će vam biti dostupna u svakom trenutku. Država ne daje garancije za uloge u investicione fondove.

DRŽAVNI ZAPISI

Prvi put ove godine emitovani su državni zapisi u našoj zemlji. U vremenu krize, ulaganja u državne hartije od vrednosti su vrlo atraktivna, a posebno kada su privlačne i kamatne stope koje se mogu ostvariti, što je slučaj kod državnih zapisa Republike Srbije. Oni se emituju sa rokom dospeća od 90 dana, po kamatnoj stopi koja se određuje na aukciji, a koja se kreće u malom rasponu oko referentne kamatne stope. Vrednost pojedinačnog zapisa je 10.000 dinara, a minimalna kupovina može biti 20 zapisa po jednom klijentu. Ukoliko se uzme u obzir da je kod ove vrste ulaganja prisutan najviši nivo sigurnosti, zatim da je rečo kamatnim stopama uglavnom višim nego u poslovnim bankama na iste rokove oročenja i neoporezovanost ostvarenih prihoda, ovo postaje možda i najatraktivniji vid ulaganja u Srbiji za 2009. godinu.

PENZIONI FONDOVI

Uprkos problemima koje je donela svetska ekonomska kriza, penzioni fondovi su se pokazali veoma izdržljivim. Imajući u vidu dugoročnost ulaganja i njihovu relativnu nezavisnost u odnosu na kratkoročna kretanja, posmatrajući ukupne efekte, preporučujemo ulaganja u ove fondove i tokom 2009. godine.

AKCIJE NA BEOGRADSKOJ BERZI

Katastrofalan pad oba berzanska indeksa i gotovo svih akcija na Beogradskoj berzi u prošloj i početkom ove godine, predstavljaju povoljan trenutak za kupovinu akcija. Međutim, efekti svetske finansijske krize još nisu poznati, što ne uliva optimizam na berzi. Mišljenja smo da vrednost većine akcija neće imati pozitivne tendencije u ovoj godini, te se otvara prostor samo za špekulantske kupovine i prodaje akcija, koje sa sobom nose ogromne rizike. Ipak, treba imati u vidu da će sa daljim padom vrednosti akcija biti sve manje vlasnika koji će biti spremni da prodaju svoje akcije. Zbog toga, ukoliko imate u planu veća dugoročna ulaganja, vreme je da većsada počnete sa kupovinom akcija, kako ne biste došli u situaciju da ih ne možete kupiti u željenim količinama pri nižoj ceni, zbog nedostatka ponude.

Finansijski portal www.kamatica.com

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari