Evropska komisija radi na pronalaženju novih rešenja za povećanje učešća žena na tržištu rada nakon što je u julu odustala od spornog predloga za produženje porodiljskog odsustva. Pre sedam godina Komisija je predložila da se obavezno porodiljsko odsustvo produži sa 14 na 18 nedelja, od čega bi se šest nedelja koristilo neposredno po rođenju deteta.

Odbor za prava žena podržao je izveštaj portugalske evroposlanice u kome se traži produženje porodiljskog na 20 nedelja, ali je i taj predlog odbijen na glasanju u Evropskom parlamentu. Protiv predloga EK bile su i članice Saveta ministara i predlog je blokiran. „U EU je zaposleno tri četvrtine muškaraca i tek nešto više od 60 odsto svih žena. To predstavlja moralni i socijalni problem jer ženama preti veći rizik od siromaštva“, upozorava prvi potpredsednik Komisije Frans Timermans. Uz konstataciju da je tako nizak nivo zaposlenosti žena „traćenje resursa za evropsku ekonomiju“, Timermans je kazao da Komisija želi da što pre dođe do rezultata na tom planu. U pismu Žanu Aselbornu, ministru spoljnih poslova Luksemburga koji predsedava EU do kraja godine, Timermans je naveo da je namera da se izađe iz blokade i da se otvori put novoj inicijativi.

Treba podsetiti da je Evropska komisija, još 2008, predložila direktivu o porodiljskom odsustvu kojom se period obaveznog porodiljskog u EU produžava na 18 nedelja. Mada su u prvom čitanju u Evropskom parlamentu poslanici glasali za produženje porodiljskog na 20 nedelja, uz punu platu, tekst propisa je od tada „zaglavljen“ u Savetu. Izgubivši strpljenje zbog te blokade, novi saziv Evropske komisije odlučio je da odbaci sopstveni predlog. Sada je Komisija objavila plan rada na novom predlogu trajanja porodiljskog odsustva. „To je početak procesa razmatranja i konsultacija kako bi se 2016. godine izašlo sa novom, sveobuhvatnom inicijativom“, istakao je Timermans.

Iako članice EU nerado prihvataju instrukcije, Brisel je uveren da je neophodna akcija na nivou EU kako bi se garantovali jednaki uslovi po tom pitanju i sprečio negativan uticaj na konkurentnost širom Unije. Kako se navodi, primetne su i velike razlike u zaposlenosti žena između clanica, i kreću se od 40 odsto u Grčkoj do 75 odsto u Švedskoj. Te razlike odražavaju performanse tržišta rada članica i mogu da predstavljaju opasnost za ekonomsku i socijalnu konvergenciju na jedinstvenom tržištu.

Moguća rešenja u novoj mapi puta uključuju podsticanje fleksibilnih ugovora o radu kojima se smanjuje razlika u zaradi između muškaraca i žena, zatim produžavanje porodiljskog odsustva, kao i uvođenje odsustva za negu za starije i bolesne koji zavise od drugih. Među predlozima je i niz fleksibilnih radnih angažmana kojima se zaokružuje važeći pravni okvir za odsustvo. „Potreban nam je sveobuhvatan pristup. U interesu svake članice pojedinačno je da napreduje na tom planu uz nacionalne mere i podršku inicijativa EU ako je potrebno. Zato što je to dobra i pametna stvar“, tvrdi Timermans. Komisija je odlučna da nove inicijative poveže sa postojećom koordinacijom politika u okosnici za strategiju Evropa 2020. To pitanje je u bliskoj vezi sa Evropskim semestrom u okviru koga Brisel nadzire nacionalne budžete i daje preporuke specifične za svaku zemlju, uključujući i učešće žena na tržištu rada i porodiljsko odsustvo.

Nakon javnih konsultacija i debate sa socijalnim partnerima i zainteresovanim stranama, Brisel namerava da izađe sa novom inicijativom kao delom programa rada za 2016. Inače, novi predsednik EK Žan-Klod Junker obavezao se da će Komisiju okrenuti ka krupnim političkim pitanjima i ukinuti propise koji su nepotrebni ili koče poslovnu aktivnost. Poslove oko ukidanja nepotrebnih propisa Junker je poverio Timermansu koji vodi preispitivanje u sklopu strategije Bolja regulativa. Timermans je „za seču“ odredio 80 propisa, ali je Parlamentu i Savetu dao rok od šest meseci da nađu izlaz iz, sedam godina dugog, zastoja u rešavanju pitanja porodiljskog odsustva.

 

Neiskorišćeni potencijal

Procenat zaposlenih žena, koji u Evropskoj uniji iznosi 63,5 odsto, daleko je od cilja zacrtanog strategijom Evropa 2020. za ukupnu zaposlenost, kao i od procenta muškaraca (75 odsto) koji rade. Prema oceni Evropske komisije, učešće žena na tržištu rada daleko je manje od njihovog potencijala i to je slučaj u većini članica EU. Procenjuje se da je to zato što žene teže balansiraju između posla i porodičnih obaveza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari