Prijateljski odnosi i saradnja zasnovana na povjerenju podstakli su azerbejdžanske investitore da ulažu u Crnoj Gori. Njihov cilj nije da postanu lideri po obimu investicija, već da se sa uspješnim projektima pojave ne samo na crnogorskom već i na regionalnom tržištu.

Činjenica je da se Crna Gora nametnula kao destinacija privlačna investitorima. Kad to kažem, mislim prije svega na političku stabilnost, održivu vladu kao garanta investicija, povoljnu zakonsku regulativu, ali i stimulativan finansijski i poreski sistem. Naši investitori su prepoznali atraktivan ambijent za ulaganja i, bar za sada, nisu imali nikakvih primjedbi na uslove poslovanja u Crnoj Gori. Naprotiv, veoma su zadovoljni. Osim toga, i ja sam, u protekle dvije godine, bio svjedok da crnogorska vlada preduzima neophodne mjere za poboljšanje investicione klime – kaže u razgovoru za Danas Sejran Mirzazade, savjetnik u diplomatskom predstavništvu Republike Azerbejdžana u Crnoj Gori, koje je u Podgorici otvoreno prije dvije godine.

U turistički kompleks u Kumboru, kada bude završen 2017, biće uloženo više od pola milijarde eura. Kakvi su planovi za naredni period i da li su, osim turizma, i druge grane privrede privlačne za ulaganja?

– Ne bih stavljao akcenat na konkretan iznos investicija. Nama je važnije da azerbejdžanski investitori na vrijeme ispunjavaju obaveze iz ugovora, a sa druge strane da Vlada Crne Gore bude garant tih investicija. Ohrabruje činjenica da podrška crnogorske vlade nije izostala, kao i to da je odgovornost naših ulagača na visokom nivou. Azerbejdžanski investitori su, inače, veoma zainteresovani za ulaganja u oblasti infrastrukture, zatim u energetski sektor i poljoprivredu.

Prije par mjeseci u Podgoricu je održan Poslovni forum crnogorsko-azerbejdžanskih privrednika a zasijedala je i Mješovita komisija za ekonomsku saradnju. Da li su ostvareni neki konkretni poslovni aranžmani?

– Prvi poslovni forum Azerbejdžana i Crne Gore, koji je održan u martu 2014. godine, okupio je više od 100 privrednika. Takođe, toga dana u Podgorici je održano i prvo zasijedanje Mješovite komisije za ekonomsku saradnju. Pokrenuta su brojna pitanja od značaja za unapređenje saradnje i, što je posebno važno, potpisan je Memorandum o saradnji između Azpromo (Azerbaijan Export and Investment Promotion Foundation) i MIPA (Montenegrin Investment Promotion Agency), kao i između Azpromo i Privredne komore Crne Gore. Moglo bi se reći da smo u kratkom vremenskom intervalu prešli dug put, ali pred nama je još mnogo toga što moramo uraditi. Ubijeđen sam da je zvanična posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića Azerbejdžanu, od 17. do 19. septembra, dodatno unaprijedila političke i ekonomske odnose između dvije zemlje i da će dati snažan podsticaj saradnji.

Uoči početka turističke sezone bilo je najava da će turisti iz Azerbejdžana u mnogo većem broju posjetiti Crnu Goru. Sada na kraju sezone može li se konstatovati da su se ta predviđanja ostvarila?

– Mi posvećujemo veliku pažnju razvoju naših odnosa u oblasti turizma. U tom kontekstu podsjetiću da su predstavnici Ministarstva kulture i turizma Azerbejdžana i Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore 2011. godine potpisali Sporazum o saradnji. Već nekoliko puta u Bakuu su se održavali sajmovi i prezentacije turističke ponude Crne Gore, prošle godine uvedeni su čarter letovi Baku – Podgorica, a ove godine Baku – Tivat. Naravno, nije lako bilo sve ovo realizovati. Kad je riječ o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, moram priznati da nismo očekivali veliki rast broja turista, s obzirom na to da je ovo tek početak naše saradnje u ovoj oblasti i da je Crna Gora za azerbejdžanske turiste potpuno nova destinacija. Ipak, naša očekivanja su ispunjena. S druge strane, mi smo zainteresovani da crnogorski turisti posjete Azerbejdžan i upoznaju se sa ljepotama naše zemlje.

Kakva je uloga Kulturno-ekonomskog centra Azmont u Baru?

– Centar Azmont, koji je osnovan u novembru 2011, uz podršku Opštine Bar i Ambasade Azerbejdžana, aktivno radi. Zaposleni u tom centru organizuju koncerte, prezentacije, izložbe i razna druga kulturna dešavanja, i trude se da privuku investitore. Preciznije rečeno, trude se da budu most između investitora i privrednika dvije zemlje. Centar ima plan za aktiviziranje djelatnosti za sledeću godinu.

Koje su još investicione destinacije u regionu zanimljive investitorima iz Azerbejdžana? Koliko je, primjera radi, investicija realizovano u Srbiji?

– Održivi ekonomski razvoj, rast finansijskih mogućnosti i razvoj privatnog sektora pretvorili su Azerbejdžan u svojevrsnog izvoznika investicija. Azerbejdžan ima velike investicione projekte u nekoliko evropskih zemalja, a kad je riječ o regionu Balkana, naši ulagači posebno su aktivni na tržištima Srbije i Bosne i Hercegovine.

Investicije i donacije

U luksuzno turističko naselje Portonovi u Kumboru kod Herceg Novog, koje gradi kompanija iz Azerbejdžana, biće uloženo oko 500 miliona eura. Osim toga, Vlada Azerbejdžana do sada je dala oko tri miliona eura donacija, pri čemu su dva miliona usmerena u izgradnju dječjeg vrtića u Bijelom Polju, a milion eura u rekonstrukciju u uređenje gradskog parka u centru Podgorice.

Ubrzan privredni rast

Prema podacima Diplomatskog predstavništva Republike Azerbejdžana u Crnoj Gori, ta zemlja bilježi brz privredni rast, naročito izražen u prethodnoj deceniji. Ilustracije radi, BDP je porastao za 3,2 puta, nenaftni sektor – 2,6 puta, a investicije – 6,5 puta. Uvećan je i priliv sredstava u državni budžet – i to 16 puta, dok je spoljnotrgovinski obrt skočio za 6,6 puta. Nasuprot tome, stopa siromaštva smanjena je 8,4 puta i iznosi 5,3 odsto, a nezaposlenost samo pet odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari