Čudo se, ipak, dogodilo. I to, gle simbolike, uoči pravoslavnog Božića – na Badnji dan. Tada je više od 4, 8 miliona građana Srbije dobilo besplatne akcije postavši tako akcionari Naftne industrije Srbije.

Osim potvrde koja im garantuje da su vlasnici pet akcija te kompanije Božić Bata doneo im je još jedan „poklon“, kojem su se, čini se, više obradovali, a reč je o novčanom iznosu od 1.700 dinara koliko je uplaćeno na svaki od računa koje su građani otvorili u Poštanskoj štedionici ili u nekoj od banaka. I to je, u ovom trenutku, jedino izvesno. Sve drugo u vezi sa trgovanjem već dobijenih, ali i onih najavljenih (Galenika, Telekom, Aeorodrom „Nikola Tesla“, EPS…), akcija predstavlja enigmu za većinu građana koji su se, sticajem okolnosti i bez ikakve edukacije, našli u ulozi akcionara. Ali, na velikoj muci našli su se i šalterski službenici u više od 1.200 pošta u Srbiji od kojih se, sudeći prema najavama, a suprotno zakonu, očekuje da preuzmu ulogu brokera koji će popunjavati naloge za trgovanje besplatnim akcijama. Jer, procenjeno je da zaposlenu u nešto više od 80 brokerskih kuća i brokerskih odeljenja pri bankama, neće moći da „opsluže“ armiju od oko pet miliona novopečenih akcionara. Da li će ti „instant brokeri“, koji bi po hitnom postupku trebalo da se obuče za popunjavanje naloga, moći da odgovore zadatku to u ovom trenutku ne brine inicijatore tog „spasonosnog“ rešenja.

– Prema važećim prpisima popunjavanje naloga ne bi smelo da bude povereno šalterskim službenicima već taj posao mogu da obavljaju samo brokeri. Ali, problem je u tome što kad se podeli tako skroman paket akcija čija nominalna vrednost ne premašuje 2.500 dinara onda to ne može da izdrži transakcione troškove berzanskog poslovanja. Osim toga od šalterskih službenika u poštama očekuje se da prilikom popunjavanja naloga daju obješnjenje šta je najbolje uraditi sa akcijama, što zahteva izvesno vreme. Drugim rečima, ako je za izdavanje potvrda bilo potrebno u proseku dva minuta po osobi za tu operaciju biće neophodno najmanje deset do petnaest minuta. Da ne govorimo o tome da se ovim aktivnostima opterećuje Javno preduzeće Pošte Srbije sa najmanje još milion radnih sati. S druge strane, trebalo bi ubediti brokere da podignu svoje kapacitete a da pritom fiksni troškovi za otvaranje naloga ostanu na istom nivou od oko 200 dinara, ili im dozvoliti da taj posao obave besplatno što bi značilo kršenje zakona – komentariše za Danas, Branko Pavlović, savetnik malih akcionara.

Na pitanje da li je realno, kako se najavljuje, da do sredine godine NIS postane otvoreno akcionarsko društvo, naš sagovornik podseća da se Gaspromnjeft, kupoprodajnim ugovorom, obavezao da do februara 2011. ponudi otkup akcij po ceni koja ne sme da bude niža od one koju je prilikom kupovine NIS-a ponudio državi a to je 4,8 evra po akciji. On, međutim, ističe da je proćerdano godinu dana a da ništa nije urađeno u vezi sa podelom akcija i otvaranjem akcionarskog društva, što inače prethodi izlasku akcija na berzu.

– Trebalo bi, takođe, naglasiti da je preduslov za to da Republika Srbija ispuni svoju obavezu i preknjiži imovinu koja se vodi kod Direkcije za imovinu. Ukoliko se to uskoro ne dogodi, onda bi Gaspromnjeft mogao da u stanju bilansa uspeha, koji se predaje do kraja februara, iskaže imovinu NIS-a umanjenu za 150 miliona evra i da tako utiče na dalje obaranje cene. Jer da je imovina preknjižena onda bi to revizorski moglo da se prikaže kao plus ali pošto se to nije dogodilo onda bi Gaspromnjeft mogao za toliko da umanji kapital. Ali, čak i da je sve to na vreme urađeno, Gaspromnjeft bi, uslovno rečeno, mogao da ima interes da još dva meseca drži NIS u poziciji zatvorenog akcionarskog društva i da onda od zaposlenih i bivših zaposlenih u toj kompaniji, u čijim se rukama nalazi 4,3 odsto kapitala, ugovorom o prodaji otkupi deo akcija i tako poveća svoj udeo za recimo 1,5 odsto. S druge strane, nerealno je očekivati, da će biti zaključeno 4,8 miliona ugovora jer bi samo za overu tolikog broja ugovora bilo potrebno dve ipo godine. Dakle, tek kada situacija bude sasvim čista, onda bi Gaspromnjeft, kao ekskluzivni kupac koji ima pravo preče kupovine, mogao da bude zainteresovan da otkupi još jedan odsto akcija, a onda mu predstoji da na berzi „pokupi“ i onih 15 odsto akcija koje se nalaze u rukama građana – procenjuje Pavlović.

Komentarišući mogućnost trgovanja akcijama NIS-a van berze Pavlović tvrdi da je to besmisleno i kaže da je teško davati bilo kakve pametne savete u vezi s tim. „Jer, ako pogrešiš prodaćeš akcije za 2.000 dinara a ako napraviš spektakularnu procenu prodaćeš ih za recimo 3.200 dinara.“

Sudeći prema prvim reakcijama brokera većina njih ne slaže sa rešenjem koje je ponudila Vlada Srbije i ističu da je trebalo raspisati javni tender za izbor brokera koji bi bili spremni da preuzmu taj posao. Doduše, oni neće biti sasvim isključeni iz tog mega projekta s obzirom na to da oko 23.000 zaposlenih i bivših zaposlenih NIS-a nemaju pravo na besplatne usluge šalterskih službenika pošta ali tvrde da je ovakvim rešenjem Poštanska štedionica stekla monopolsku poziciju. Spekuliše se, takođe, da je sve to urađane samo zato da bi se Poštanskoj štedionici, na čiju se prodaju država obavezala sporazumom sa MMF-om, podigla cena.

– Kompletan posao prenet je na Poštansku štedionicu, odnosno na šalterske službenike u poštama koje, imajući u vidu veliki broj vlasnika akcija, raspolažu neophodnim tehničkim kapacitetima, ali problem je što ti službenici nisu edukovani za obavljanje brokerskih poslova i ne mogu da klijentima da pruže kompletnu informaciju u vezi sa trgovanjem akcijama. Zato bi bolje rešenje bilo da je u saradnji sa svim brokerskim kućama i bankama napravljen program obuke potencijalnih brokera jer, svesni smo činjenice da je reč o obimnom poslu koji ne bismo mogli sami da servisiramo. Važno je, međutim, naglasiti da će građanima, po svemu sudeći, biti omogućeno da izaberu brokera na čiji će račun, takođe besplatno, moći da prenesu svoje akcije koje se nalaze na računu Poštanske štedionice. Osim toga, većina brokerskih kuća spremna je da koriguje visinu svojih tarifa za usluge koje će ponuditi vlasnicima besplatnih akcija a da im se taj posao ipak isplati – kaže za Danas Ana Tripović, predsednik Upravnog odbora brokerske kuće KBC sekjuritis.

Ona veruje da će se akcije NIS-a pojaviti na berzi već sredinom godine i dodaje da se s nestrpljenjem iščekuje početak trgovanja hartijama od vrednosti jedne tako velike kompanije, bez obzira na to što ni jedna od brokerskih kuća nije do sada imala toliki broj klijenata pa će ovo predstavljati novo iskustvo za sve njih. I sa Beogradske berze stižu uveravanja da je sve spremno za realizaciju jednog tako velikog posla i dodaju da će to biti veliki izazov za sve učesnike tržišta kapitala. Utoliko pre, što će se u berzansko trgovanje uključiti kompanije velike kapitalizacije iz sektora energetike, telekomunikacija i aviosaobraćaja. Ali, mnogo je otvorenih pitanja. Na neka od njih odgovor smo pokušali da dobijemo u Ministarstvu ekonomije odakle su lopticu prebacili u dvorište Agencije za privatizaciju. I sve se završilo na pokušaju, preciznije rečeno na komunikaciji, bezuspešnoj, sa predstavnicima PR službi. Ti savremeni glasnogovornici očigledno misle da je njihov posao da svoje šefove štite od neprijatnih pitanja pa makar to značilo da će zbog toga građani ostati uskraćeni za informacije. Ili, možda, smatraju da su građani ionako zbunjeni poluinformacijama kojima su, sa raznih nivoa, gotovo svakodnevno bombardovani, pa ih ne bi trebalo dodatno opterećivati „tehničkim“ detaljima u vezi sa besplatnim akcijama.

Podsećanja radi Vlada je u decembru 2007. usvojila Predlog zakona o podeli besplatnih akcija i po hitnom postupku prosledila ga Parlamentu na usvajanje. Tada je građanima obećano da će kroz besplatne akcije dobiti po 15 odsto tržišne vrednosti sedam najvrednijih javnih preduzeća a rok za podelu prvih akcija istekao je 10. avgusta 2009. godine. Za podelu besplatnih akcija prijavilo se oko pet miliona građana a osim pet akcija NIS-a, čija je nominalna vrednost 500 dinara po akciji, građani bi u toku ove godine trebalo da dobiju i hartije od vrednosti Galenike, Jata, Aerodroma „Nikola Tesla“ i Telekoma, a 2011. i akcije EPS-a. Preduslov za to je usvajanje izmena i dopuna Zakona o besplatnim akcijama s obzirom na to da aktuelni zakon o besplatnim akcijama omogućava podelu akcija tek posle privatizacije preduzeća.

Pozajmljena ideja

Kad je reč o paketu akcija drugih javnih preduzeća koji bi trebalo da bude ponuđen građanima, ta ideja preuzeta je iz predloga zakona o besplatnim akcijama iz 2006. godine koji, nažalost, nije naišao na razumevanje poslanika srpskog parlamenta. Predlog je bio da država, ukoliko želi da bude pravedna prema građanima koji u tranziciji nisu ništa dobili, istovremeno prenese najmanje po 15 odsto akcija svih javnih i državnih preduzeća. Od toga je trebalo da bude napravljen paket koji bi bio pohranjen u investicioni fond pri čemu bi građani dobili investicione jedinice fonda koji upravlja tim paketom – objašnjava Branko Pavlović, savetnik malih akcionara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari