Paradoks brzog ekonomskog razvoja podsaharske Afrike odnosi se na činjenicu da se čini da privredno najrazvijenija država regiona uopšte ne pripada tom području. Od 2008. Južna Afrika beleži prosečan rast bruto domaćeg proizvoda od samo 1,8 odsto, što je upola manje nego u prethodnom petogodišnjem periodu.

Prema procenama Međunarodnog monetarnog fonda za narednu godinu, u ostalim delovima regiona stopa rasta BDP-a kretaće se oko pet odsto, dok se za Južnu Afriku prognozira samo jedan odsto. Još više zabrinjava što je u Južnoj Africi stopa nezaposlenosti, koja premašuje 25 odsto, među najvišima u svetu. Potrebno je da Južna Afrika ponovo pokrene ekonomsku inicijativu, tako što će, u bukvalnom smislu, „izgraditi Afriku budućnosti“. Zemlje širom Crnog kontinenta se takmiče u izgradnji puteva, luka, energetskih postrojenja, škola i bolnica, jer je to preduslov da se održi rast i zadovolje potrebe stanovništva, čiji se broj brzo uvećava, naročito u gradovima. U tom kontekstu, najpotrebnija im je pomoć stručnjaka. Mada Južna Afrika ima obrazovanu radnu snagu u arhitekturi, građevinarstvu i inženjerstvu, projekti koje stranci izvode u toj državi čine samo sedam odsto ukupnih inostranih projekata u podsaharskoj Africi, za razliku od, recimo, Kine, gde udeo stranih investicija iznosi 32 odsto. Prema analizi Globalnog instituta Mek Kinsi, usaglašenim naporom južnoafričkih građevinskih firmi, banaka, finansijskih institucija i ministarstava, u partnerstvu sa kolegama iz drugih država kontinenta, takav udeo može da bude utrostručen, odnosno potencijalno može biti otvoreno 80.000 radnih mesta, uglavnom „izvozom usluga“ u periodu do 2030. godine.

Južna Afrika zna kako da zadovolji potrebe nove „afričke buržoazije“, pružajući širok spektar usluga, od bankarstva i osiguranja do prodaje i transporta, ali na tržištu usluga podsaharskog područja ima udeo od samo dva odsto, što na godišnjem nivou iznosi oko 40 milijardi dolara. Primera radi, udeo Brazila na tržištu Latinske Amerike je 26 odsto, dok udeo Velike Britanije na evropskom tržištu usluga iznosi 19 odsto. Južna Afrika je takođe „dom“ za nekoliko uglednih i inovativnih banaka, koje mogu da ponude pod povoljnim uslovima digitalne usluge milionima afričkih domaćinstava i kompanija. Iako te banke čine 12 odsto bankarskog sistema podsaharskog tržišta, imajući u vidu podatak da regionalno tržište beleži rast od najmanje deset odsto godišnje, udeo bi mogao da bude udvostručen. Potencijal je dobar i kada je reč o osiguranju. Južna Afrika ima visoko razvijen sektor osiguranja, kao i proizvode iz tog domena prilagođene svakom demografskom i platežnom nivou, zbog čega je u „idealnoj“ poziciji da obezbedi osiguranje za ostatak podsaharske Afrike, gde je osiguran samo jedan odsto domaćinstava. Južna Afrika nije u potpunosti iskoristila ni sve mogućnosti u oblasti trgovine, što znači da može da odigra aktivniju ulogu u zadovoljavanju potreba Afrike za uvozom i podsticanjem industrijskog i poljoprivrednog razvoja kontinenta. Nedavno najavljeno uspostavljanje „tročlanog trgovinskog područja“ omogućiće uspostavljanje integrisanog tržišta za 27 afričkih zemalja, čime se otvara velika šansa za Južnu Afriku i ostatak regiona. Takav sporazum bi mogao da pomogne Južnoj Africi da utrostruči izvoz poljoprivrednih proizvoda, te uključi proizvode iz drugih afričkih država u „lance“ snabdevanja i trgovina, od čega će ceo region imati koristi.

Dakle, ključ za ponovno osnaženje ekonomije Južne Afrike jeste osmišljavanje ambiciozne regionalne strategije, koja će podrazumevati zajedničko učće vlade i poslovnih lidera. Između ostalog, potrebno je obrazovanje koje će omogućiti mladima iz Južne Afrike da ovladaju tehničkim veštinama, potrebnim za unapređenje izvoza. Ekonomski preobražaj Južne Afrike pre dve decenije, kada je uspostavljena demokratija, bio je izuzetan, ali preti opasnost da „renesansa“ sada bude okončana. Samo snažnom inicijativom ta zemlja može da postane centar ekonomske obnove celog kontinenta i samo u slučaju da preuzme ulogu regionalnog lidera može da ostvari svoje potencijale.

Ača Leke je direktor Globalnog instituta Mek Kinsi. Majl Kac je direktor advokatske mreže Ansafrika

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari