Spasavanje automobilske industrije (posle dolaska Fijata), te uspešni oporavak proizvodnje oružja na tržištima širom sveta, ulilo je nadu Kragujevčanima da će biti očuvan i kamionski program, odnosno da će u Zastavi biti nastavljena proizvodnja lakih i srednjih teretnih vozila, ukupne mase od 3,5 do pet tona. Tim pre što su Zastava kamioni jedini proizvođač te vrste vozila od Torina do Bliskog istoka. I ne samo to – za ovu fabriku bile su zainteresovane kineske, što državne, što privatne kompanije, ali i firme iz Nemačke, Italije, Turske, Rusije…

 Preciznije rečeno, Agenciji za privatizaciju stiglo je deset ponuda inostranih kompanija i investitora zainteresovanih za privatizaciju kragujevačke fabrike. U prethodnih 15-tak meseci kragujevačke „kamiondžije“ potpisale su memorandume o saradnji sa kineskom privatnom kompanijom Huang hai, ali i sa najvećom državnom fabrikom za proizvoidnju teretnih, terenskih i drugih vozila u Kini, firmom JAK motors. Zastava kamioni i JKA motors su lane, na ekspertsko-tehničkom nivou, preliminarno već bile postigle dogovore o modelu vozila koji bi se proizvodio u Kragujevcu. Dogovorili su se i o datumu pošetka proizvodnje, te o tržištima na kojima bi se to vozilo prodavalo. Saradnja sa JAK-om trebalo je da bude krunisana formiranjem zajedničke kompanije, sa sedištem u Kragujevcu.

Ni drugi kineski proizvođač, Huang hai, nije sedeo skrštenih ruku, već je u prvom kvartalu ove godine nadležnima u Srbiji poslao ponudu za preuzimanje ne samo kragujevačke fabrike kamiona, već i preduzeća Zastava specijalni automobili iz Sombora, pod uslovom da država uvede tzv. ekološke takse, od 18 do 20 odsto, na uvoz komercijalnih vozila koja i dalje koriste, u Evropi nedozvoljene, motore EURO 3 i EURO 4…U Zastavu su, u tri navrata, dolazili i predstavnici nemačke kompanije German carss, koji su u fabric kamiona želeli da organizuju proizvodnju vozila na električni pogon.

Ali, umesto nekog od očekivanih strateških partnera, sa kojim bi ovde bila organizovana proizvodnja savremenih vozila, u Zastavu kamione stigao je novi socijalni program za oko 240 preostalih radnika (ne tako davno bilo ih je nekoliko hiljada), kojim se „ptrekobrojnim“ kamiondžijiama nudi jedina opcija – 200 evra po godini staža i odlazak, ne na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje, što je do sada bio slučaj, već na ulicu. Ukoliko ne prihvate tog i takvog „vrapca u ruci“, radnike Kamiona čega teška neizvonost, pošto država ništa ne preduzima kako bi pokrenula proizvodnju u toj fabrici, ili je prodala nekoj od zainteresovanih kompanija. „Naša fabrika je u očajnom stanju. Račun firme blokiran je zbog potraživanja radnika, privatizacija preduzueća je zaustavljena, iako je za nju zainteresovano deset potencijalnih kupaca, vozila ne možemo da prodamo, jer ih državni organi i institucije kupuju od privatnih firmi, i to bez raspisivanja tendera, a u međuvremenu u fabriku je stigao novi, sedmi po redu socijalni program. Realno je očekivati da će se za taj program izjasniti više od 90 odsto od ukupno 240 preostalih radnika, i da definitivno stavimo katance na fabričke kapije“, konstatovao je Kolegijum Zastave kamiona.

– Država ignoriše i protokol koji je svojevremeno potpisala sa sindikatima Grupe Zastava vozila, kojim je, izmđju ostalog, preuzela obavezu da finansijski podržava kontinuitet proizvodnje u preostalim Zastavinim fabrikam do njihove privatizacije. Mi već 20 meseci poslujemo bez finansijske podrške države, pri čemu više ne mžemo da računamo ni na razumevanje dobavljača. Fond za razvoj je promenio pravila igre i sad novac deli onima koji ga već imaju, a ne preduzećima kojima je potreban za očuvane proizvodnje – ističe direktor Zastave kamiona Đorđe Nestorović.

On podseća da su sa pojedinim kineskim kompanijama precizirani, na tehničko-ekspertskom nivou, detalji buduće saradnje, ali da sporazumi ne mogu da se realizuju. „U kontaktima sa nadležnima tražili smo da se raspiše tender za privatizaciju fabrike, ali to, uprkos obećanjima, nije učinjeno. Sve to navodi nas na pomisao da neko svesno koči privatizaciju naše fabrike“, naglašava Nestorović.

Fabrika Zastava kamioni poslovala je, do proleća 1992, u sastavu mešovite firme formirane sa italijanskom kompanijom IVEKO, u kojoj je odnos kapitala bio 51 prema 49 odsto u korist domaćina, ali su glavnu reč, s obzirom na to da je proizvodni program i tržišta obezbeđivao IVEKO, vodili Italiijani. Kragujevačka fabrika je u to vreme bila jedno od najuspešenijih jugoslovenskih preduzeća, iz čijih je pogona godišnje izlazilo do 10.000 vozila (danas se proizvode nekoliko desetina za godinu dana)… Posle uvođenja sankcija (u maju 1992) IVEKO je prekinuo saradnju sa Zastavom, a proizvodnju izmestio u Brazil. Fabrika kamiona je od tada „u slobodnom padu“.

Kupovina bez tendera

– Nemamo više nikakav pristup ni Vojsci ni MUP Srbije. Proizveli smo prototipove pet vojnih vozila, ali sa nadležnima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije ne možemo da ostvarimo nikakav kontakt. MUP Srbije, s druge strane, vozila nabalja bez raspisivanja tendera. Za nabavku novih drumskih vozila MUP je izdvojio 1,3 milijarde dinara. Sve te pare „skrckane“ a da ni jedan tender za kupovinu vozila nije raspisan – ističe Đorđe Nestorović, direktor Zastave kamiona.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari