Prema oceni analitičara Erste grupe, poboljšanje u realnom sektoru država Centralne i Istočne Evrope, registrovano krajem 2013. godine, predstavljalo je pozitivno iznenađenje. Stope rasta bruto domaćeg proizvoda nadmašile su očekivanja u gotovo svim zemljama tog regiona.

Tako je, recimo, Rumunija zabeležila veliki skok od 5,2 odsto, što je znatno iznad prognoze Erste grupe od 2,6 odsto, dok su Poljska i Mađarska ostvarile stopu rasta BDP-a od 2,7 odsto. Iznenađenje predstavlja i Češka Republika, čiji je rast iznosio 1,3 odsto (nasuprot proceni analitičara od – 0,2 odsto), ali i Slovačka, koja je sa evidentiranih 1,5 odsto ispoljila viši rast od prognoziranog.

– Očekujemo umerene rezultate na berzama u CIE. Preduslov za to je smirivanje političke situacije u Ukrajini i u Turskoj, imajući u vidu da se štetno dejstvo krize na Krimu ispoljilo i na tržištima kapitala, zbog rizika da će se konflikt intenzivirati. Ipak, oporavak tržišta, kao rezultat diplomatskog rešenja situacije u Ukrajini, ili bar izostanka eskalacije sukoba, neće trajati ceo drugi kvartal. Stoga su naša očekivanja da će kretanja u regionu biti ujednačena, što će dovesti do uglavnom neutralnih preporuka za pojedinačna tržišta – procenjuje Hening Eskuhen, rukovodilac istraživačkog tima za tržišta kapitala CIE u Erste grupi.

Analitičari podsećaju da tržišta u usponu privlače veće interesovanje investitora zbog aktuelnog trenda ubacivanja rizičnije aktive u izloženost prema razvijenim tržištima. Procenjuju, takođe, da će se trend oporavka ekonomija zemalja CIE nastaviti i u 2014. i da će biti ostvaren rast od 2,4 odsto, koji bi trebalo da podrži manja fiskalna konsolidacija i povećanje izvoza.

– Najbolje rezultate, odnosno rast od 3,1 odsto, trebalo bi da zabeleži Poljska, koju u stopu prati Rumunija sa rastom BDP-a od tri odsto. Podsetiću da je rumunska ekonomija u 2013. godini zabeležila ekspanziju od 3,5 odsto, uglavnom zahvaljujući dobroj žetvi. Veći skok nego prošle godine trebalo bi da ostvari Češka Republika (rast od dva odsto), kao i Mađarska (1,9 odsto) i Slovačka (1,7 odsto), dok će Srbija, po svemu sudeći, zabeležiti sporiji rast nego u 2013. godini, i to od jedan odsto. Zbog fiskalnih restrikcija, kao i problema sa izvoznim tržištima i konkurentnošću, Hrvatska bi mogla da se suoči sa stagnacijom, dok bi Turska, posle prošlogodišnje ekspanzije od 3,8 odsto, trebalo da se zadovolji stopom rasta od 2,3 odsto, mada bi u drugom kvartalu mogla i da iznenadi analitičare – tvrdi Eskuhen.

Zanimljivo je da analitičari Erste grupe stavljaju Austriju u stabilnu neutralnu poziciju, obrazlažući to činjenicom da rast prihoda i vrednost akcija ne daju mnogo zamaha za razvoj tržišta. Iz tih razloga analitičari drže na neutralnoj poziciji i čitav region CIE, uz opasku da bi eventualno Slovenija mogla prijatno da iznenadi. Poljska ostaje na umerenom overvejtu. Njeni superiorni fundamentalni indikatori, naročito u pogledu oporavka prihoda, još uvek su vidljivi, mada su oslabili. S druge strane, Rumunija nije više tako blistava priča o pograničnom tržištu u zamahu kao što je nekada bila, stoga analitičari ublažavaju njenu poziciju sa neutralne prema andervejt. Kad je reč o Srbiji, njena pozicija bi mogla da se popravi ukoliko se nova vlada odmah uhvati u koštac sa reformama. Samim tim preporuka za alokaciju je za stabilno neutralno.

Rusija i Turska se pomeraju sa andervejt na neutralnu poziciju. Rusija još ne pruža nikakve obećavajuće fundamentalne indikatore izuzev pozitivnog uticaja devalvacije rublje na izvozno orijentisano poslovanje. Međutim, deo od 4,4 milijarde dolara, koje su navodno napustile zemlju od septembra 2013, bio bi dobar znak. Slične, optimistične, procene važe i za Tursku, utoliko pre što su izbori okončani sa pozitivnim ishodom za tržište. Ipak, istraživački tim Erste grupe vidi Tursku kao tržište koje više obećava i sposobno je da iznenadi u drugom kvartalu.

Prema oceni analitičara, tržišta Turske i Poljske karakteriše snažna izloženost prema bankarskom sektoru, pri čemu je Poljska u povoljnoj situaciji. Vodeći razlozi stalnih korekcija prihoda za poljski bankarski sektor još su donekle vidljivi, ali su mnogo blaži nego ranije. Kad je reč o Turskoj, ona je pod uticajem perspektive nižeg rasta i znatno viših kamatnih stopa. Taj potez turske centralne banke trebalo bi da objasni i veliko pogoršanje u korekciji prihoda u bankarskom sektoru. S druge strane, taj potez mogao bi dati malo zamaha sektoru, smanjujući pritisak na troškove finansiranja. Drugi sektori su nepromenjeni u pogledu korekcija prihoda, ne pružajući ni podršku ni izazov modelu rotacije sektora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari