Atmosfera na finansijskim tržištima veoma podseća na onu iz 2008. godine kada banka Liman braders nije uspela da ispuni svoje obaveze. Sećam se kako sam tada bio usamljen u razmišljanju da će Liman „potonuti“, uprkos naporima Federalnih rezervi da u poslednjem trenutku pronađu spasonosno rešenje.

Liman, koji je po završnom računu bio zadužen 30/35x (situacija je slična i sa grčkim dugom), doživljavan je kao suviše „težak“ za spasavanje i gotovo niko nije bio spreman da pomogne toj banci. Kad je reč o Grčkoj, rizik je sličan, a posledica je razmišljanja da treba „kupiti“ još malo vremena, iako to nikada ne vodi do pozitivnog ishoda – ističe, analizirajući aktuelnu situaciju u Grčkoj, glavni ekonomista Sakso banke Stin Jakobsen.

On u tom kontekstu podseća da je plan A američkih Federalnih rezervi u vezi sa Liman bradersom bio da kupi još vremena, dok se plan B oslanjao na princip „štapa i šargarepe“. Kada su obe opcije propale, usledila je panika i odsustvo plana. Jakobsen ističe da Liman braders nije imao plan, baš kao što ni Grčka sada nema plan izlaska iz dužničke krize. Prema oceni ovog stručnjaka, najveći rizik su „naduvane“ vrednosti obveznica i sa neželjenim posledicama već su se suočile bugarske i rumunske obveznice. Tome treba dodati i očekivani rast vrednosti evra.

Uz opasku da bi investitorima dobrodošao odmor od šest meseci, Jakobsen kaže da tržište u Šangaju, gde se trenutno nalazi, deluje nervozno, na šta ukazuje i pad indeksa za 22 odsto u odnosu na špic iz ove godine. On je uveren da Grčka neće tako brzo rešiti probleme sa kojima se sada suočava čak i ako se pronađe izlaz iz trenutne situacije.

– Jer i ako bude postignut kratkoročan dogovor, biće potrebno da se odmah radi na pronalaženju od 50 do 70 milijardi američkih dolara za refinansiranje svih dugova. Problem je utoliko veći što Grčka sada otplaćuje nula procenata većine dugova i zato nije verovatno da će dobiti bilo kakve olakšice. U suštini, govorimo o državi koja nije sposobna da sprovede reforme, a s druge strane traži olakšice za otplatu duga – ističe glavni ekonomista Sakso banke Stin Jakobsen.

Na pitanje kako bi ova situacija mogla da se okonča Jakobsen odgovara da će uslediti odlučno „možda“, što bi moglo da rezultira izborima u Grčkoj. On smatra da je to krajnji cilj koalicije na vlasti i podseća da će čak i ako bude postignut dogovor sa EU, ta opcija morati da dobije zeleno svetlo grčkog parlamenta koji se već izjasnio protiv bilo kakvog oblika štednje. Ta pat pozicija rezultirala je raspisivanjem referenduma.

– Sudeći prema rezultatima anketa, većina, odnosno 70 do 75 odsto stanovništva, izjasnila se za zadržavanje evra. Sirizi će ovog puta biti znatno teže da ubedi Grke da u pregovorima sa Evropom treba imati u vidu dobrobit i budućnost Grčke. Ipak, imam utisak da je sve počelo previše da liči na pozorišnu dramu, a premalo je suštinskih poteza – upozorava Jakobsen i zaključuje da Siriza nastavlja da igra igre, čak i u situaciji kada se država našla na ivici građanskih nemira i nestašica goriva, evra i hrane.

 

Ne postoji dobra zaštita od rizika

– Finansijsko tržište je u potrazi za dobrom zaštitom od rizika koja, zapravo, ne postoji. U to sam se u više navrata uverio, što znači da treba sve učiniti da se ne nađete u lošoj poziciji. Kad je reč o Grčkoj, ukoliko se u poslednjem trenutku ne postigne dogovor, to bi moglo da izazove pad Dax indeksa za dodatnih tri do pet odsto i eksploziju rizika u novim članicama evrozone, mislim pre svega na Mađarsku, Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju. Čak bi i Poljska mogla da oseti posledice – procenjuje Stin Jakobsen, glavni ekonomista Sakso banke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari