Još jedna revizija stend-baj aranžmana iz predostrožnosti, u vrednosti od 1,2 milijarde evra, koji je Srbija u februaru 2015. sklopila sa Međunarodnim monetarnim fondom, uspešno je okončana. Glavna tema razgovora predstavnika Srbije i MMF-a bila je budžet za 2016. godinu i ispunjavanje dogovorenih obaveza u oblasti fiskalne konsolidacije, reforme javnog sektora i restrukturiranja javnih preduzeća. Razmatrane se mogućnosti povećanja penzija i plata u javnom sektoru, umanjenih od novembra 2014. godine.

U oceni MMF-a povodom uspešno završene treće revizije aranžmana navodi se, između ostalog, da je ograničen prostor za povećanje plata i penzija i da će ta mera biti uslovljena uštedama po osnovu otpuštanja viška zaposlenih u javnom sektoru. Misija podržava plan Vlade Srbije da iskoristi deo fiskalnog rezultata, koji je iznad nivoa projektovanog za 2015, za pokrivanje jednokratnih rashoda, odnosno dugovanja prema vojnim penzionerima, ali se takođe naglašava da je od ključne važnosti da se u narednom periodu reforma javnog sektora odvija po planu. Okončanjem revizije će dodatnih 70,2 miliona SDR (oko 89,6 miliona evra) biti stavljeno na raspolaganje Srbiji, čime će ukupan iznos dostići 491 milion SDR, odnosno 627 miliona evra mada, sudeći prema najavama predstavnika srpske vlasti, raspoloživa sredstva neće biti povučena. Misija MMF-a revidirala je naviše projekcije realnog rasta BDP-a za 2015. i 2016. godinu na 0,75, odnosno 1,75 procenata. Ovo poboljšanje odraz je ranijeg oporavka u rudarskom i energetskom sektoru, kao i ubrzanja investicija i otvaranja novih radnih mesta. Eksterni deficit bilansa tekućih transakcija beleži pad u uslovima značajnog fiskalnog rebalansiranja i robusnog izvoza. Trend dobrih fiskalnih rezultata nastavio se i u trećem kvartalu. Fiskalna realizacija u prvih devet meseci 2015. prevazišla je programske ciljeve, zahvaljujući poboljšanoj naplati prihoda, ali i nižem izvršenju nekih rashoda, posebno javnih investicija. Deficit sektora opšte države u 2015. godini projektovan je na nivou od 4,1 odsto BDP-a (znatno ispod budžetiranog deficita od 5,9 odsto BDP-a), što u poređenju sa 2014. predstavlja poboljšanje strukturnog deficita za oko 2,5 procenata BDP-a.

Visok stepen slaganja izražen je i kad je reč o ključnim parametrima budžeta Srbije za 2016. godinu. To podrazumeva dalje smanjenje strukturnog deficita za 0,75 odsto BDP-a, uglavnom zahvaljujući racionalizaciji sektora države, obuzdavanju zarada i penzija, kao i smanjenju subvencija za poljoprivredu i elektronske medije. Kada se uzmu u obzir otpremnine i drugi jednokratni rashodi, ukupni deficit će iznositi oko četiri odsto BDP-a. Poboljšanje fiskalne situacije do sada, uz planirano povećanje akciza na gorivo, otvara prostor za skromno povećanje penzija u 2016. godini, kao i za određena ciljana povećanja zarada sa namerom da se smanje razlike u zaradama u sektoru opšte države. Planiranje javnih investicija u 2016, uključujući i analizu isplativosti, od ključne je važnosti za efikasno korišćenje javnih resursa i držanje pratećih fiskalnih rizika pod kontrolom. S obzirom na usidrena inflatorna očekivanja i napredak u fiskalnoj konsolidaciji, nedavna relaksacija monetarne politike predstavlja ispravan potez koji bi trebalo da podrži rast u privatnom sektoru. Program reforme finansijskog sektora sprovodi se u skladu sa planom. Misija MMF-a pozdravlja opredeljenost vlasti da nastavi sa realizacijom širokog programa strukturnih reformi, ali i konstatuje da je neophodno odlučnije ući u reforme državnih preduzeća. U vezi s tim, apeluje se da se kroz privatizaciju, restrukturiranje ili stečaj, dođe do održivog rešenja za 17 strateških preduzeća, kao i da se što pre realizuje reforma energetskog i saobraćajnog sektora. Uz konstataciju da je sveobuhvatni program prilagođavanja i reformi doneo dobre rezultate predstavnici MMF-a tvrde da bi pažnju trebalo usmeriti na stabilizovanje silazne putanje javnog duga i organizovanje poslovanja državnih preduzeća na tržišnim osnovama. U saopštenju MMF-a upozoreno je i na to da se Srbija suočava sa novim eksternim rizicima, posebno sa rastom kamatnih stopa na globalnom nivou, kao i sa usporavanjem privredne aktivnosti na tržištima u usponu i potencijalnim intenziviranjem izbegličke krize.

Kad je reč o merama fiskalne politike, realizovanim u prvih devet meseci 2015, konstatovano je da su prevazišle programske ciljeve. Misija MMF-a saglasila se sa vlastima Srbije o ključnim parametrima budžeta za 2016, što podrazumeva dalje smanjenje strukturnog deficita. I inflacija je pod kontrolom, trenutno iznosi 1,4 odsto. Poboljšanje fiskalne situacije otvara prostor za skromno povećanje penzija u 2016, kao i za određena ciljana povećanja zarada. Premijer Srbije najavio je povećanje plata (od 1. januara 2016) učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama za četiri odsto, zaposleni u zdravstvu mogu da računaju na rast zarada od tri odsto, a univerzitetski profesori i zaposleni u vojsci i policiji na povećanje od dva odsto („prosvetarima“ sleduje i 7.000 dinara jednokratne pomoći). Plate više za tri odsto dobiće i zaposleni u ustanovama socijalne zaštite. Penzije će biti linearno povećane za 1,25 odsto. U ovom trenutku oko 50 odsto penzija isplaćuje se iz budžeta, i oko 50 odsto iz PIO fonda. Ukupan broj penzioneraiznosi 1.736.154, pri čemu njih 60 odsto nije bilo suočeno sa smanjenjem penzija. Prema podacima Fonda PIO, prosečnu penziju prima oko 600.000 penzionera u Srbiji, ili gotovo trećina ukupnog broja. Gotovo 350.000 penzionera ima niže penzije od proseka, onih na čijem se penzijskom čeku nalazi više od 85.000 dinara ima oko 1.500 građana, dok penzije veće od 121.000 dinara prima samo 60 građana. Naredne tri godine broj zaposlenih u državnoj upravi neće biti smanjen za 75.000, kako je to prvobitno bilo predviđeno Memorandumom. Misija MMF-a smatra da bi toliko smanjenje broja zaposlenih ugrozilo funkcionisanje državne uprave i smanjilo kvalitet javnih usluga. Ali to što je MMF pristao da ovaj kompromis, ne znači da je odustao od cilja da se rashodi za zarade u državnoj upravi smanje za pet odsto. To znači da država sada mora da pronađe način da, osim pukim smanjenjem broja zaposlenih, uštede nađe i na drugim mestima, odnosno da smanji troškove rada. Valja podsetiti da su troškovi rada smanjeni i prošle godine, uoči stupanja na snagu restriktivnog penzionog zakona, jer je veliki broj zaposlenih tada otišao u penziju. Prema Vladinoj računici, višak zaposlenih procenjen je na oko 9.000 ljudi.

Sve u svemu, moglo bi se zaključiti da su povećanja plata i penzija, dogovorena pod patronatom, bolje rečeno diktatom, MMF-a – veoma skromna. Pitanje, koje se logično nameće glasi: zašto procenat rasta plata i penzija nije viši, ako je minus u državnoj kasi za 600 miliona evra manji od plana. Procenjuje se da bi, zahvaljujući smanjenju budžetskog deficita, plate i penzije mogle da se povećaju za oko devet odsto, problem je, međutim, što bi se time poništili svi efekti ušteda. Tako su, očigledno, rezonovali i predstavnici MMF-a, koji su dozvolili samo 100 miliona za povišice. Kao još jedan od argumenta protiv većeg rasta, pominju se veliki izdaci za kamate na ime starih dugova, koji za ovu godinu dostižu 1,1 milijardu evra, što je više od pojedinačnih troškova za obrazovanje, zdravstvo, vojsku, ili policiju. Iduće godine rashodi za kamate biće većiza 15 milijardi dinara, dok će javni dug, koji je već premašio 72 odsto BD-a, nastaviti da raste i 2016. kretaće se oko 78 odsto BDP-a. Najavljeno povećanje penzija i targetirani rast plata delimično će biti finansirano povećanjem akciza na gorivo sa 137 na 139 dinara. Kad je reč o prognozi rasta, zaključak Misije MMF-a je da je nastavljena konsolidacija ekonomskog oporavka Srbije, zahvaljujući čemu je revidirana najviša projekcija realnog rasta BDP-a sa 0,5 na 0,75 odsto (za 2015. godinu), odnosno sa 1,5 na 1,75 procenata, u 2016. Rast bi do kraja godine mogao da bude i viši, s obzirom na to da MMF nije uzeo u razmatranje fabrike, poput Metanolsko-sirćetnog kompleksa i Azotare, koje su ponovo počele da rade.

Autor je naučni savetnik i redovni član NDES

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari