Menadžment mikro, malih, srednjih firmi i preduzetnika (MSPP) u Srbiji suočava se sa mnogim izazovima otežanog poslovanja, s jedne strane, i ostvarivanja konkurentske prednosti na tržištu i podizanja vrednosti izvoznih proizvoda, s druge. Da bi ove firme mogle da izdrže tržišnu konkurenciju neophodno je poboljšati uslove poslovanja poštujući pritom deset principa Akta o malom biznisu.

Postizanje višeg nivoa konkurentnosti strateški je cilj za svako preduzeće iz ove kategorije, dok konkurentnost proizvoda podrazumeva odgovarajuću standardizaciju kvaliteta. Ali, proces standardizacije sporo se sprovodi zbog nedovoljne obaveštenosti o značaju standarda za poslovanje firmi, nemogućnosti efektivnog ispunjavanja zahteva standarda, a deo krivice snose i nezavisne institucije koje ocenjuju usaglašenost primene standarda. Činjenica je, takođe, da predstavnici MSPP sektora nisu dovoljno zastupljeni u procesima standardizacije na nacionalnom i evropskom nivou, iako, formalno, u tome mogu da učestvuju sve zainteresovane strane. U prethodnih petnaest godina objavljeno je više studija o uticaju standardizacije na ekonomski rast nacionalnih privreda, zatim na produktivnost rada, kao i druge mikro i makro ekonomske pokazatelje. Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) u Ženevi uspostavila je i metodologiju za utvrđivanje mikroekonomskih efekata. Prema rezultatima istraživanja objavljenim u studiji Britanskog ministarstva trgovine i industrije iz 2010, doprinos primene standarda i standardizacije nacionalnoj privredi Velike Britanije procenjen je na 2,5 milijardi funti na godišnjem nivou.

Dosadašnja iskustva MSPP sektora u Srbiji u primeni standarda i učestvovanju u procesu nacionalne standardizacije ukazuju na to da još uvek nije postignut visok nivo razumevanja da je u ovom slučaju reč o jednom od odlučujućih faktora za podizanje konkurentnosti i izvoza. Nedovoljno korišćenje prednosti standardizacije posledica je, između ostalog, i nasleđene preduzetničko-poslovne infrastrukture koju karakteriše neadekvatan poslovni ambijent za razvoj malog biznisa, kao i zaostajanje u kašnjenju tehničko-tehnoloških dostignuća. Isto tako, naknadno usaglašavanje proizvoda i usluga sa zahtevima sertifikacije, prema svetskim standardima, višestruko je uvećavalo troškove, dodatno ugrožavajući nivo konkurentnosti MSPP firmi i njihov opstanak na ino tržištu. U cilju strateškog pozicioniranja preduzetništva neophodno je da se u sprovođenje strategije efikasnosti standardizacije na podizanju konkurentnosti i izvoznih potencijala privrede Srbije uključe svi akteri, počev od MSPP sektora, koji čini 99,9 odsto privrede, pa do ministarstava, komora i instituta (posebno Institut za standardizaciju). I sve to uz podršku institucija EU, kako bi se primeri dobre prakse implementirali u najkraćem vremenskom periodu.

Jer, činjenica je da je od 2009. godine poslovna demografija mikro, malih srednjih firmi i preduzetnika narušena, dok je zdrava preduzetnička dinamika počela da se gubi. O tome svedoči podatak da su 2009. registrovane 266.242 mikro, male, srednje firme i preduzetnici, da bi se u 2014. njihov broj sveo na 217.000. Istovremeno, drastično se smanjio i broj zaposlenih – sa 582.409, koliko ih je bilo evidentirano 2009. na 385.934. I svi pokazatelji poslovanja beleže silazne trendove, što je rezultiralo smanjenim obimom proizvodnje i prometa za više od 26 odsto. I udeo tog sektora u BDP-u pao je sa 49,8 odsto na 34 odsto u 2013, a i izvozni rezultati beleže pad sa 51 odsto (u 2009) na 44,55 (u 2013). Prema pokazateljima Evropske unije, Srbija je prema indeksu inovativnosti od 28,2 odsto (u EU prosek je 53,9 odsto), svrstana u treću grupu zemalja, koje su umereni inovatori. Istovremeno, prema GEDI (Global Entrepreneuship Development Index) indeksu (pokazatelj kvaliteta preduzetništva), Srbija je, sa 0,20 odsto, najslabije rangirana zemlja u regionu – samo BiH je lošije pozicionirana. Produžena svetska finansijska kriza negativno je uticala na uslove za razvoj preduzetništva u Srbiji. Nažalost, država nije prepoznala „vapaj“ MSPP sektora, a i kada je činila neke male pomake, mnoge mere kasno su stigle, kao što su parafiskalni nameti, i to ne svi, oko 138, što je nedovoljno u odnosu na 256 tada identifikovanih (danas ih je više od 300). Da ne govorimo o izmenama PDV-a, što je dodatno urušilo poslovanje malih firmi, jer umesto da se PDV plaća po NAPLAĆENOJ REALIZACIJI, naplaćuje se po fakturisanju, dok Zakon protiv sive i crne ekonomije nikada nije ni bio u razmatranju, uprkos višegodišnjem nastojanju Foruma MSPP Privredne komore Srbije da se takvo zakonsko rešenje usvoji i izmene poreski zakoni.

Autor je koordinator Odbora MSPD i preduzetnika i Foruma MSPP Privredne komore Srbije

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari