Veliki poduhvat na revitalizaciji bloka B1 privodi se kraju i započeta su završna ispitivanja svih radova čime će se staviti tačka na ovaj kapitalni poduhvat. Tako će Kostolac postati značajan, stabilan proizvođač električne energije u Srbiji.

Iako su od samog početka radove pratili veoma loši vremenski uslovi, poplave u maju, julu, avgustu i čak 52 dana snažnog jugoistočnog vetra koji je usporio izvođače na spoljnim radovima pre svega na elektrofilteru, došlo se do kraja. U narednim danima treba izvršiti sve one radove koji će obezbediti sigurnost i garantovati kvalitet. Time se privodi kraju značajan deo poslova na projektima prve faze kreditnog aranžmana sa NR Kinom.

Da podsetimo da prvu fazu međunarodnog kreditnog aranžmana sa kineskim partnerima čine sledeći projekti: revitalizacija bloka B1, revitalizacija bloka B2, izgradnja pruge, luke i sistema za odsumporavanje. Revitalizacija bloka B2 je završena, revitalizacija bloka B1 privodi se kraju, izgradnja sistema za odsumporavanje je u toku, dok se za projekte izgradnje pruge i luke očekuje da startuju u narednoj godini, kaže za naš list Zoran Stanojević, direktor Direkcije za proizvodnju električne energije: -Revitalizacija bloka B1 je složen tehnički poduhvat, koji nije obuhvatao samo zahvate finansirane kineskim aranžmanom, već je podrazumevao i dodatne aktivnosti, kojima smo uspeli da upotpunimo kompletnu revitalizaciju ovog termoenergetskog kapaciteta. Ove dodatne aktivnosti, u sklopu revitalizacije bloka B1, finansirane su sopstvenim sredstvima PD „TE- KO Kostolac“.

Po planu, revitalizacija bloka B1 je trebalo da bude završena 1. decembra. U toku revitalizacije bloka B1, došlo je do objektivnih prepreka, koje su bile takvog karaktera da su ostavile posledice i na funkcionisanje celog EPS-a i države: -Izuzetno nepovoljne vremenske prilike nanele su višemilionske štete energetskom sektoru u Srbiji. Obimne padavine u maju i julu ove godine uslovile su uvođenje vanrednog stanja u državi, ali i našoj kompaniji, ugrozile naše normalno funkcionisanje i dovele do pomeranja predviđenih planova, istakao je direktor Stanojević.

Obimni bujični tokovi doveli su do potapanja jednog dela Površinskog kopa „Drmno“, a u krugu Termoelektrane „Kostolac B“ potopile su veliki jamu, otkopanu za dimnjak za odsumporavanje, kao i jamu ispod elektrofiltera: -U toj situaciji bili vezanih ruku. Jednostavno, bilo je onemogućeno izvođenje građevinskih radova na betoniranju jame, kao i pripremi neophodnih količina čelične konstrukcije. U ovoj situaciji bili smo od druge polovine jula, pa sve do 11. avgusta. Naši kineski partneri iz korporacije CMEC bili su zaduženi za montiranje elektrofiltera, koji pripada kotlovskom postrojenju, nisu bili u mogućnosti da izvode radove zbog vremenskih nepogoda. Ova činjenica je uzrokovala da proces revitalizacije traje duže nego što smo planirali, ali mi činimo sve što je u našoj moći da blok B1 bude spreman za proizvodnju električne energije. Nakon toga je usledila sanacija posledica vremenskih nepogoda i počeli smo sa odvođenjem vode iz poplavljenih jama, što nije činjeno samo jednom, već nekoliko puta jer su obilne padavine nažalost ponovo dovele do plavljenja ovih jama. Ova situacija je rezultirala pomeranjem roka završetka radova na revitalizaciji bloka B1.

Snažni udari vetra uslovili su i rad velikih kranova na montaži elektrofiltera. Radi se o podizanju velikih elemenata, taložnih i emisionih elektroda, delova infuzora i konfuzora, na visinu od 50 m i spuštanje u utrobu elektrofiltera. Ovi elementi elektrofiltera imaju dužinu i do 15 metara, visinu od 2 do 3 metara, a veoma su osetljivi na promene strujanja vazduha, ukazuje Zoran Stanojević: -Prvobitnim planom je predviđeno da ovi poslovi traju od kraja avgusta do kraja septembra, ali su snažni vetrovi uslovili da se obustavi rad sa kranom, tako da je realizacija ovih poslova usledila čak mesec dana kasnije i dovela do dodatnog usporavanja planirane dinamike revitalizacije bloka B1. Nakon vremenskih nepogoda, perioda poplava kao i perioda snažnih udara vetrova postalo nam je jasno da blok B1 biti duže u revitalizaciji. Naš partner u ovom poslu, korporacija CMEC, se tada na jednom od zajedničkih sastanaka izjasnio da prvobitno ugovoreni rok za završetak revitalizacije bloka B1 neće biti ostvariv, već će trajati dvadesetak dana duže. Mi smo nastavili sa svim radovima i došli smo do toga da smo obavili hemijsko čišćenje 14. novembra, nakon čega je počela i završna faza kretanja bloka B1 iz revitalizacije.

Završnu fazu pokretanja bloka B1 iz revitalizaciije čini nekoliko tehničkih etapa, koje se uslovno mogu podeliti u 4 dela. Prvu etapu čini sušenje ozida, što je preduslov da u budućem radu bloka B1 taj ozid ostane pouzdan na velikim temperaturama i štiti opremu od toplote i oštećenja. Nakon sušenja ozida uslediće produvavanje, odnosno proces izbacivanja nečistoća iz cevnog sistema kotla i dela parovoda, prvenstveno korozije i ostataka iz montaže: -Ukoliko merenje čistoće pare nakon produvanja pokaže zadovoljavajuće rezultate, biće omogućeno da čista para iz kotla ne uzrokuje oštećenja na lopaticama turbine. Zatim moramo da uspostavimo radnu šemu, moramo da skinemo provizorijume i da sastavimo sve cevovode. Radi se o procesu koji traje oko 8 radnih dana, koji traje ovoliko dugo zbog velikog broja zavarenih spojeva na cevovodima visokog pritiska. Uz to se odigrava i puštanje pojedinačnih uređaja i blok B1 biće doveden u stanje za kretanje sa radom, ne samo u mašinskom delu, već i elektroenergetskom. Ovo su okvirni rokovi, a mi pokušavamo da uradimo sve što je u našoj moći da se sam čin sinhronizacije bloka B1 na elektroenergetsku mrežu Srbije, koji predstavlja četvrtu etapu, poslednju etapu u završnoj fazi puštanja bloka, obavi pre 20. decembra. Činjenica je da u revitalizaciji bloka B1 učestvuju brojne kompanije, koje su uticale i utiču na poštovanje dinamike gantograma radova.

Treba pomenuti da je urađena i rekonstrukcija mlinova, tako da je sada finoća njihovog rada u skladu sa zadatim merama. Urađena je i denitrifikacija, odnosno smanjenje azotnih oksida koje će prema Direktivi o industrijskim ložištima i Direktivi o velikim ložištima biti obavezno uvesti do kraja 2017. godine, nakon čega neće moći da rade postrojenja koja nisu to uvela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari