Stručnjaci Narodnog muzeja na brdu iznad Rama kraj Dunava, u opštini Veliko Gradište, otkrili su ostatke svetilišta Kelta staro oko 3.000 godina što je do sada jedini pronađeni objekat ove vrste u Srbiji.

Svetilište se nalazi na brdu koje dominira čitavom okolinom i koje je od Dunava i od ranije poznatog keltskog bedema udaljeno jedan kilometar. Na svetilištu se i danas vide ostaci dvadesetak žrtvenih konstrukcija gde su se obavljali verski obredi.

Profesor Veceslas Kruta iz Pariza, prvo ime evropske arheologije o Keltima, potvrdio je da je rečo keltskom svetom prostoru, jedinstvenom u Evropi.

Dragan Jacanović, arheolog Narodnog muzeja u Požarevcu, kaže da se radi o izuzetnom prostoru, smeštenom između ušća reke Nere i nekadašnjeg ušća reke Karaš, odnosno ušća kanala Dunav-Tisa-Dunav, sa kojeg se, kao retko gde u Srbiji, pruža širok vidokrug na sve četiri strane sveta do 200 kilometara.

– Odavde vide se Karpati kao na dlanu, Vršačke planine, Panonska nizija sa Deliblatskom peščarom, u daljini vidi se Avala, a na jugu ceo venac Homoljskih planina, a pogled seže i do dela Srebrnog jezera i tok Dunava do Smedereva. Kelti su krajem četvrtog veka stare ere, idući unutrašnjim vencem Karpata, ovde prešli Dunav i u Ramu podigli veliko vojno zemljano utvrđenje takozvani ,,Opidum”. Nedaleko od tog utvrđenja mi smo otkrili ostatke svetilišta na kome su oni prenosili žrtve bogovima u koje su verovali. U Rumuniji u blizini mesta Karaš Sebeš otkriveno je takođe keltsko svetilište ali znatno skromnijih dimenzija – ističe Jacanović.

Mesto na kome se u Ramu nalaze ostaci svetilišta dužine je tri, a širine jedan kilometar i na njemu se nalazi grupa od dvadesetak velikih kristalnih škriljaca.

– Svetilište je bio njihov reper za određivanje orijentacije u prostoru i vremenu. Izlasci i zalasci sunca tokom godine i prividno kretanje celog zvezdanog svoda noću odavde su najvidljiviji. To je posebno bilo bitno ljudima iz praistorije i antike kad je astronomija bila na primitivnom nivou. Ovo je za sada jedini objekat te vrste u Srbiji gde su se ljudi okupljali kao na saboru, da proslave godišnje praznike, poput ravnodnevnice i da bi simbolično prineli krvne žrtve – objašnjava Jacanović.

On navodi da će ovo mesto posetiti Veceslas Kruta iz Pariza, prvo ime evropske arheologie o Keltima, koji je na osnovu dokumentacije i na osnovu fotografija koje su mu poslate, potvrdio da je rečo keltskom svetom prostoru, jedinstvenom u Evropi, jer na jednom od tih svetilišta ima ostataka pisma, odnosno keltske rune i to treba da se prepiše i dešifruje.

Mesna zajednica Ram planira da u saradnji sa Turističkom organizacijom Veliko Gradište očisti prostor oko svetilišta, ukloni divlje žbunje i da uredi pešačke i biciklističke staze kako bi se dobio jedan od najboljih vidikovaca u Srbiji, priča Žika Sekulićiz Rama.

Svetilište u Ramu egsistiralo je od dolaska Kelta u čevrtom veku, a moguće je da su i stariji narodi, a na prvom mestu Tribali, koristili ovo mesto. Staro je oko tri hiljade godina, pretpostavljaju stručnjaci Narodnog muzeja u Požarvcu. Ispod velike stene vidljivi su tragovi obreda i korozije gvožđa. U ramskim kristalastim škriljcima rude gvožđa nema i ovo nam je pokazatelj da je to krv žrtvovanih životinja koja se lepila na stene i da je gvožđe iz krvi, tvrdi Jacanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari