Novinarstvo je danas na niskim granama. Građani ne veruju medijima, a novinari nemaju poverenja u sebe. Istraživačko novinarstvo gotovo da ne postoji, dok u profesiji dominiraju oni koji se u žargonu nazivaju držačima mikrofona, izjavio je predsednik NUNS-a Vukašin Obradović na tribini „Uloga medija u borbi protiv korupcije“.


U okviru projekta „Jačanje slobode medija u Srbiji – istraživanje korupcije“, Radio Boom93 je u sredu organizovao drugu Javnu debatu „Uloga medija u borbi protiv korupcije“. Učesnici debate bi su predsednik NUNS-a Vukašin Obradović, urednik „Pištaljke“ Vladimir Radomirović i predsednik ANEM-a Milorad Tadić.

Mnogo toga danas podeća na period režima Slobodana Miloševića, rekao je Obradović i naveo primer Davora Pašalića, urednika FoNeta koji je zverski pretučen zbog svoje nacionalne pripadnosti.

„Novinare i dalje prebijaju. Oni su uplašeni za svoju egzistenciju i podložni korupciji. Ne treba da nas čudi da u većini redakcija danas vlada pravilo ‘ćuti i radi’ jer će za manje para dovesti drugog koji će raditi isti posao. Profesija nam je na niskim granama. Na jednoj strani je tabloidizacija medija, a na drugoj jačanje uloge države koja generiše korupciju u medijima. Malo je toga čime danas možemo da se pohvalimo“, rekao je on.

Da je situacija loša, smatra Vladimir Radomirović. On, međutim, navodi da je veći optimista i da se određene stvari postepeno menjaju nabolje.

„U toku je polemika između glavne urednice Politike, lista koji je pod kontrolom vlade i savetnice predsednika države. Takva polemika nije bila moguća do pre samo nekoliko godina. Smatram da su urednici medija služili nekadašnjem predsedniku države i cenzurisali šta god su mogli. Govorim i iz iskustva Pištaljke. Objavili smo nekoliko stotina istraživačkih tekstova koji nisu dospeli do medija koji su bili pod kontrolom predsednika Tadića. Situacija se u međuvremenu promenila i to donekle, veoma groteskno. Smatram da je pred nama dug put da bi novinarstvo bilo u potpunosti slobodno, ali i da smo na dobrom putu i da ćemo uspeti da se izborimo“.

Milorad Tadić ukazao je da pritisci i cenzura nisu nove pojave u Srbiji. On je takođe ukazao da institucije ne rade svoj posao.

Pitanje vlasništva

Mediji i novinari za trenutnu situaciju snose odgovornost zbog nepoštovanja kodeksa i moralnih načela. Veliki problem predstavlja netransparentnost vlasništva i način na koji se mediji finansiraju, istakao je Tadić.

Istraživačko novinarstvo u Srbiji danas gotovo da ne postoji, osim u CINS-u, Pištaljki, BIRN-u, Insajderu… ocenio je Vukašin Obradović.

„Postoje pokušaji bavljenja time. Ostalo je gola interpretacija stvarnosti i istraživačko novinarstvo je potisnuto u drugi plan. Ono zahteva ulaganje, raspolaganje sredstvima, a malo je redakcije koje to mogu“.

Ako postoji bilo kakav kontinuitet između raznih vlasti i vlada od 2000.godine, to je odnos prema medijima, rekao je on.

„Nijedna vlast nije posmatrala medije kao deo demokratskog procesa. Svi su trudili da potčine medije, učine ih sredstvom koje će ih održati na vlasti. Ta politička svest je nespojiva sa našom političkom elitom. Iako ima pozitivnih pomaka, ne možemo da prećutimo pokušaje skidanja tekstova, napada na sajtove, cezure koja je posledica sistemski postavljenog načinakontrole medija. U Srbiji imate 1.300 medija. Za 14 godina nismo uspeli da napravimo medijski sistem u kome će se znati pravila igre“.

Obradović je ukazao da je država najvažniji činilac na medijskom tržištu i da od nje zavisi položaj medija i novinara.

„Ostaje nada da će samo kroz set medijskih zakona početi da se menja medijska scena. Bitan uslov je da politička elita shvati da su mediji deo demokratskog procesa, ali samo kao nezavisni od države i raznih centara moći“, rekao je predsenik NUNS-a.

„Novinari se nalaze u jako teškoj situaciji. Neke naše kolege žive pod konstantnom policijom pratnjom i zaštitom. Način na koji žive ne može se opisati. Postavlja se pitanje kako u lokalu ljudi funkcionišu i kako ovde može da se istražuje korupcija“, izjavio je Milorad Tadić i dodao da je ipak optimista da će se nešto promeniti.

Novinske kuće i EU

„Medijske zakone moraćemo da usvojimo zbog poglavlja 10 i 23 u pregovorima sa EU. To ohrabruje kad je u pitanju položaj novinara i medija. Sve drugo zavisi od institucija sistema, odnosno da li ćemo izgraditi institucije koje će novinarima omogućiti nesmetan rad u profesiji. Veliki problem kod nas je što se istraživačko novinarstvo svodi na on-line i vi najviše slobode govora imate na internetu. Pojavljuje se građansko novinarstvo, novi mediji, portali. Klasični mediji će ako se ovako nastaviti izgubiti bitku. Na sreću još uvek ima mnogo kvalitetnih novinara“.

To je dovoljan znak za uzbunu da u tradicionalnim medijima više nema mesta za istraživačko novinarstvo, ukazao je Vukašin Obradović.

Koruptivni lanac

„To bi trebalo da nas zabrine. Mi možemo da saspemo bujicu uvreda na račun novinara. Ima i među novinarima onih koji su korumpirani, ima onih koji se plaše, ali jako je važno da pričamo o sistemskim uzrocima zbog kojih su mediji postali deo koruptivnog lanca. Verica Barać je prikazala kako funkcioniše kupovina medijskog sadržaja. Ona je u istraživanju pokazala da država vašim novcem, preko vlade, agencija i ministarstava kupuje sadržaje. Izveštaj je na jednom ograničenom uzorku pokazao da država učestvuje sa skoro 40 odsto na advertajzing tržištu“.

Obradović se zapitao kako je moguće baviti se istraživačkim novinarstvom ako vam je oglašivač neko o kome treba da pišete.

„To su sistemski izvori koji sprečavaju medije i nagone da ih da postanu deo koruptivnog lanca. Time što pristajemo na ova pravila igre učestvujemo u korupciji kao vrlo važan segment“, zaključio je on.

Projekat „Stop korupciji“ u okviru koga je organizovana debata ima za cilj da ukaže na značaj vladavine prava, slobode govora i da kroz primere ukaže na pojavne oblike i probleme koje stvara korupcija u društvu odnosno lokalnoj zajednici.

Projekat finansira Evropska unija kroz program „Jačanje slobode medija u Srbiji“, kojim rukovodi delegacija EU u Srbiji. Momčilo Veljković

„Upravljanje imovinom – korist za sve“

Požarevac – Javna prezentacija projekta „Upravljanje imovinom – korist za sve“, okupila je partnere ko-aplikante, odnosno predstavnike opština koji učestvuju na ovom projektu. U cilju predstavljanja aktivnosti projekta, očekivanim rezultatima i benefitima do kojih će dovesti sama realizacija, koordinator i strateški partner u projektu, Grad Požarevac, okupio je partnere, predstavnike opština: Velika Plana, Žagubica, Veliko Gradište, Kučevo, Petrovac na Mlavi i Golubac.

Pozdravljajući brojne goste i učesnike u diskusiji, o značaju ovog projekta i punoj podršci koju mu pruža lokalna samouprava grada Požarevca, govorio je gradonačelnik Miomir Ilić.

Menadžer projekta, Danijela Tufegdžić je istakla da je predvidjeno da se za svih sedam partnera evidentiraju podaci i prikupi 20 hiljada jedinica. Nakon evidencije i popisane imovine, na osnovu metodologije koja će biti usvojena na ovom projektu znaće se krajnji cilj, tačnije tržišne, gradjevinske i knjigovodstvene vrednosti. Za dalji nastavak rada potrebna je potvrda Republičke direkcije za imovinu.Uz prateću dokumentaciju i uspostavljanjem Geografsko-informacionog sistem (GIS) sa kompletnom bazom podataka pružiće mogućnost da se povezivanjem preko računara pribave informacije o infrastrukturi i zemljištu kojim se gazduje, dodaje Tufegdžić. Kao što smo ranije pisali, postojanjem baze podataka celokupne javne imovine, imaće se uvid u rentiranje postojećih objekata i radu na i stima. Sve gradjevinske parcele, poslovni i stambeni objekti, ulice, trgovi, parkovi, nekategorisani i kategorisani putevi, biće evidentirani. Nakon evidencije, uspostaviće se novi sistem za upravljanje imovinom, a biće i procenjena njihova vrednost. Očekuje se da aktivnost u projektu uzmu i javna preduzeća.. Projekat je počeo februara ove godine, a rok za realizaciju je do kraja februara meseca 2015. godine. Za realizaciju ovog projekta, programa „Echange 4“ koji finansira EU, izdvojeno je nešto više od 219.000 evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari