Maks Holajn, harizmatični direktor Muzeja Štedel, prvorazredne kulturne institucije u Nemačkoj i izvan nje, sačinio je izbor remek-dela/meisterwerke od ranog 14. veka do danas.

U knjizi Remek-dela u Muzeju Štedel (Max Hollein – Hrsg: Meisterwerke im Städel Museum. Ausgewählte Werke aus der Sammlung des Städel Museums, Prestel Verlag 2015) predstavljeno je 250 vrhova slikarstva, grafike, fotografije i skulpture. Reprodukovanim delima Sandra Botičelija, Kloda Monea, Aleksandra Kladera, Gerharda Rihtera ili Volfganga Tilmansa, da nabrojimo pars pro toto samo nekolicinu umetnika, čitalac stiče pregled i konkretan utisak o 700 godina istorije umetnosti u jednom od najstarijih i najuglednijih muzeja Evrope.

OSNIVAČ: Johan Fridrih Štedl (Johann Friedrich Städel), zaveštao je konačnom verzijom svog testamenta iz 1815. godine građanima Frankfurta svoj privatni posed i svoju impozantnu umetničku zbirku. Kao prvi građanin u nemačkom govornom području, ovaj bankar i trgovac začinima zaveštao je jedan javni umetnički muzej i jednu umetničku akademiju i tim velikodušnim i dalekovidim mecenatskim gestom zadužio potonja pokoljenja. Blagodareći velikoj pasiji ovog građanina Frankfurta, kao i angažmanom i podrškom mnogih drugih, nastala je opsežna i visokokvalitetna zbirka umetničkih artefakata od poznog srednjeg veka do savremenog doba i jedan od najrenomiranijih muzeja u Evropi.

Johan Fridirh Štedel rođen je 1728. godine u Frankfurtu. On je na liniji trgovačke karijere svoga oca i sam postao ugledni trgovac žitima, kafom, bojama, indigom i metalima (olovom). Potom je akcenat sa trgovine prenesen na bankarski posao, čime je Štedel postao veoma bogat.

NASTANAK ZBIRKE: Šdedel je bio veoma zainteresovan za umetnost, te je za vreme svojih mnogobrojnih poslovnih putovanja, na kojima je dolazio u kontakt sa mnogim ličnostima iz najrazličitijih kultura, što je činilo plodorodno tle za nastanak njegove umetničke zbirke. Već je 1760-ih godina broj sakupljenih slika, grafika i sitne plastike bio impozantan. Težište je ležalo, kao što pokazuje katalog u kome je na francuskom jeziku inventarizovano i opisano oko 500 slika, na nemačkom i holandskom slikarstvu baroka. Štedel je umro 1816. godine u Frankfurtu, ostavivši za sobom testament o osnivanju fondacije, poznate kao Das Städelsche Kunstinstitut/Štedelov umetnički institut, koji je u okviru minulih dvesta godina od svog osnivanja prerastao u jedan od najznačajnijih umetničkih muzeja Evrope i celokupnog sveta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari