Socijalni dijalog, koji podrazumeva teške, ali produktivne razgovore sindikata, poslodavaca i vlasti, u Srbiji postoji, ali ga treba unapređivati kako bi bio produktivniji za sve tri zainteresovane strane, slažu se sagovornici Radnika. Isto važi i za Socijalno-ekonomski savet, telo koje je i osnovano ne bi li svi zainteresovani tu razmenjivali mišljenja i unapređivali radni i poslovni ambijent.


Željko Sertić, ministar privrede, za Radnik navodi da socijalni dijalog treba da bude na najvišem nivou, jer je i to jedan od uslova za unapređenje poslovnog ambijenta.

– Socijalni dijalog u Srbiji je sada unapređen, jer je na sastancima Socijalno-ekonomskog saveta, na kome su uglavnom prisustvovali svi socijalni partneri, usaglašeno i dogovoreno usvajanje jednog od najvažnijih reformskih zakona – Zakona o radu. Vlada, odnosno resorna ministarstva su u potpunosti poštovala saradnju sa socijalnim partnerima. U svim radnim grupama koje su formirane za donošenje zakona bili su uključeni predstavnici reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca. I ranije smo imali praksu da nijedan zakonski predlog nije otišao na Vladu pre nego što je postignut konsenzus sa svim partnerima i upućen na razmatranje SES-u, kaže Sertić.

Milorad Mijatović, šef poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Srbije, za Radnik kaže da socijalnog dijaloga ima, ali da on oscilira.

– Imam utisak da učesnici u socijalnom dijalogu uvek očekuju maksimalne rezultate, umesto da u razgovorima postignu ravnotežu gde niko nije pobednik, ali ni poražen. Upravo takav kompromis je ključ uspeha socijalnog dijaloga i jedna od tekovina EU koja dugoročno daje dobre rezultate i izlazak iz krize. Upravo to je pomoglo da Nemačka prevaziđe svoju krizu i u tome se ogleda odgovornost svih učesnika socijalnog dijaloga.

Nataša Gaćeša, međunarodna sekretarka i članica GO SPS, tvrdi da je evidentno da sve strane nastoje da pronađu balans u zastupanju interesa građana i mogućnostima koje danas ima Vlada. Kao nedostatke tog dijaloga ona navodi da mu „gledano iz perspektive socijaldemokrata nedostaje sportski duh, brze izmene i rezultati“.

– Deo odgovornosti sigurno je i na mešetarenjima u privatizacijama koje su odobrene od početka 2000. i svi smo svedoci da se ta propuštena šansa sada ne može ispraviti. Nedostajalo je državničke mudrosti i jasnih ciljeva šta je sve potrebno izgraditi novo da bi opsluživalo socijalnu politiku Srbije u ovoj dekadi. Takođe se nije pronašao pravedan poreski sistem koji ne bi tolerisao privilegovane niti bi teret budžeta ostavio na leđima zaposlenih i male privrede. Tržište i kapital diktiraju ritam, ali se u uređenim državama zna ko je sve u orkestru, objašnjava Gaćeša i podseća da je predsednik SPS Ivica Dačić pre izbora ponudio sindikatima zajedničku političku bitku, ali da nije postignut dogovor.

– U prethodnoj vladi je premijer Dačić bio na čelu SES-a, a sada je to Vučić, tako da je jasno da postoji realan interes za saradnjom u obostranom interesu. Održivi razvoj je danas preduslov opstanka i razvoja svakog uređenog društva, stvar opšte kulture i odgovornog vršenja vlasti, smatra Gaćeša.

Gordana Čomić, zamenica predsednika DS, za Radnik kaže da socijalnom dijalogu u Srbiji nedostaje poverenje kao „lepak“ društvenog tkiva i svakog dijaloga.

– Odgovornost za neprekidan tok socijalnog dijaloga snose svi učesnici, pri čemu je beda izgovora svakog da „neće onaj drugi“ ili „neko neka počne, pa ćemo onda i mi“. Svaka vlast je jedan od učesnika i dijalog nastaje kad se stigne do svesti da nijedan od njih ne sme da koristi samo poziciju moći, ni vlast ućutkivanje ili represiju, ni svet rada isključivo pretnje štrajkovima i blokadama, ni svet poslodavaca posed kapitala i imovine. Dijalog služi nalaženju rešenja kojim bi svi bili pomalo nezadovoljni, a imali svest o tome šta nam rešenja donose za pet ili 10 godina od danas, ukazuje Čomićeva. Na pitanje šta je DS spreman da uradi na unapređenju socijalnog dijaloga i rada SES-a, ona navodi da za sada može da podržava njihov stranački savet, s pozivom na učešće svima bez obzira na ideološka ili stranačka opredeljenja.

– Jedan od važnih koraka u utemeljenju socijalnog dijaloga jeste i razgovor preko stranačkih taraba i monopola bilo koje stranke na učešće. To bi bio napredak u odnosu na uobičajenu uobraženost sveznanja i savršenosti kom su stranke i inače sklone, objašnjava Čomićeva. Ona priznaje da od 2008. do 2012, kada je DS bila na vlasti, nije bilo pravog socijalnog dijaloga.

– Bilo je dovršavanja sistema socijalne zaštite, temeljenja merljive socijalne politike, odvajanja sveta socijalnih davanja od sveta rada i podrške izgradnji sindikata kroz reprezentativnost, ali pravog dijaloga nije bilo. Sindikati, kao i stranke, ili bilo koja strukovna udruženja ili civilni sektor prolaze period i promena i demokratizacije, kao i celo društvo zajedno s njim, ukazuje Gordana Čomić.

Unapređenje rada Saveta

Željko Sertić najavljuje da će se zalagati da se u daljem radu SES-a težnja stavi na ekonomski dijalog. „To što je Vlada postavila ekonomski razvoj kao prioritetni zadatak, olakšavajuća je činjenica i za delatnost SES. Koristićemo najbolju praksu zemalja EU, ali imajući u vidu specifičnosti našeg tranzicionog puta, moramo u što kraćem roku da obezbedimo preduslove za kolektivno pregovaranje i usaglašavanje kolektivnih ugovora sa odredbama Zakona o radu“, navodi Sertić. Mijatović pak navodi da se SES mora prihvatiti kao važna insdtituciju demokratskog društva. „Bitni zakoni za svet rada, ali i šire bi trebalo da prođu kroz SES i sa stavovima sa ovog saveta da idu u Skupštinu. Da li će stavovi SES-a biti prihvaćeni, to zavisi od argumentacije, koja je ponuđena, ali je bitno da se razmatraju“, smatra Mijatović.

Obaveze u pregovorima sa EU

Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima Srbije, za Radnik kaže da se socijalni dijalog nalazi u poglavlju 19, ali da nema standarda. „U ovoj oblasti je takozvani otvoreni metod koordinacije, što znači da mora biti efikasnog socijalnog dijaloga, ali kako to postići – određuju same države.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari