Sutra u ponoć privremeno će biti zaključeni posebni birački spiskovi nacionalnih manjinskih zajednica u Srbiji za predstojeće izbore nacionalnih saveta. Na osnovu broja upisanih birača Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu doneće odluku koja će od 19 nacionalnih manjina nove sazive nacionalnih saveta birati na direktnim izborima, a koje će ih dobiti na elektorskim skupštinama.

Kada je zakazan dan za izbore, 28. oktobar ove godine, rečeno je da će posebni birački spisak biti zaključen 18. avgusta u ponoć. Do prvog roka u Novom Pazaru se u poseban birački spisak upisalo 46.812 pripadnika nacionalnih manjina, koji imaju pravo glasa na izborima za nacionalne savete.

– U poseban birački spisak kod nas najviše ima upisanih Bošnjaka – 46.693. Upisano je 112 Roma, pet Hrvata i po jedan Rusin i Slovenac. Ministarstvo je produžilo privremeno zaključenje posebnog biračkog spiska da bi se što većem broju pripadnika nacionalnih manjina omogućilo da se upišu i na taj način ostvare pravo na direktne izbore za svoje nacionalne savete, kaže načelnica Gradskog odeljenja za opštu upravu Zora Mijaljević.

Da bi jedna nacionalna manjinska zajednica direktno birala novi saziv svog nacionalnog saveta, potrebno je da se u poseban birački spisak upiše 40 odsto od ukupnog broja građana, koji su se izjasnili kao pripadnici te nacionalne manjine na popisu stanovništva 2011. godine. Takođe, produžen je i dan za raspisivanje izbora. Kada je zakazan datum održavanja, rečeno je da će izbori biti raspisani 20. avgusta. Nova odluka nadležnog ministarstva je da će izbori biti raspisani u ponedeljak 25. avgusta.

Pretendenti na mesta u novom sazivu Nacionalnog saveta Bošnjaka (Bošnjačko nacionalno veće – BNV), pripremaju se za zvaničan start „izbornih radnji“. Za sada je izvesno da će u trci za novi saziv BNV učestvovati dve liste – Bošnjačka lista, „kao nestranačko udruženje građana“, koju će da formira aktuelni saziv BNV u tehničkom mandatu, i „Naša lista“ koju će da kandiduje nevladina organizacija Akademska inicijativa „Forum 10“.

Potezi koji se vuku, posebno oni u BNV u tehničkom mandatu, tumače se kao zauzimanje „što boljih startnih pozicija“ za oktobarske izbore. U tom svetlu vidi se i zvanična promena prezimena predsednika BNV u tehničkom mandatu. Rešenjem Opšte uprave u Tutinu Esad Džudžević je i zvanično postao Džudžo i postao prvi Bošnjak na ovim prostorima koji je iz svog prezimena izbacio „vić“.

– Imao sam potrebu, da kao predsednik aktuelnog saziva BNV, ukažem na istorijsku činjenicu, do koje smo došli istraživanjem arhivskih dokumenata, da je mnogim bošnjačkim porodicama, bez njihovog pristanka i znanja učinjena nepravda . To se dogodilo 1912. godine kada je Sandžak ušao u sastav Srbije i Crne Gore, objasnio je Džudžo svoje motive za promenu prezimena i poručio svojim sunarodnicima da „ko god ima osećaj da mu je učinjena ta nepravda, u skladu sa slobodnom voljom i zakonom, može da ispravi tu činjenicu“.

On je pre tri meseca, na obeležavanju 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave, prestavio dugoročne projekte BNV do 2020. godine, među kojima je izbacivanje „vić“ i „ić“ iz bošnjačkih prezimena „dugoročni nacionalni projekat od velikog značaja“ Predsednik ovog BNV nedavno je rekao da je „vraćanje izvornih prezimena Bošnjacima jedna od pet tačaka sa kojim ćemo nastupati u predizbornoj kampanji“.

Reakcije su ostale iste, kao kada je najavio „dugoročni nacionalni projekat“ i sada kada je prvi krenuo u njegovu realizaciju. Brojni bošnjački politički poslenici i predstavnici nevladinog sektora su mu ponovo poručili da „sa svojim prezimenom može da radi šta hoće“, „da bošnjačka nacionalna zajednica ima mnogo važnijih pitanja od promene prezimena“, pa sve do ocene „da se tome daje previše značaja u medijima, a samo je reč o ličnom markentiškom triku“.

Neki dnevni beogradski listovi ovim pitanjem su se pozabavili iz ugla heraldičara Nemanje Todorovića Štrplije, sa Masarikovog univerziteta iz Praga, koji je ustvrdio da muslimanske porodice nisu imale prezimena. Odmah se oglasio Odbor za kulturu BNV i u saopštenju za javnost ocenio da su to „besmislice koje nemaju nikakvih istorijskih i naučnih utemeljenja“.

„Opšte je poznato da su Bošnjaci kao stari autohtoni evropski narod, imali svoja prezimena znatno pre nekih drugih evropskih naroda“, saopštilo je ovo telo i u svom oglašavanju pozabavilo se precima svog predsednika „koji vodi poreklo iz Trebinja i imali su prezime Džudžo pre Berlinskog kongresa i ličnosti iz njegove šire porodice žive i danas i nose isto prezime u Mostaru i Sarajevu“.

„Ovde Ljajo“

Po onoj narodnoj „Svakog čuda tri dana dosta“ i rasprave o ovom potezu sada su prerasle u zabavu kako bi se ko prezivao kad bi se predsednik BNV u tehničkom mandatu pitao. Šali se priključio i ministar trgovine i lider SDPS Rasim Ljajić, koji se pojedinim beogradskim novinarima „predstavio“ kao Ljaja. Ispravljajući ih da ne razgovaraju sa Ljajićem, ministar je dodao „Ovde Ljajo, ha, ha, ha… A možda bi bilo i Ljaj. Ipak, mislim da je Ljajo“, našalio se najdugovečniji ministar u Vladi Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari