Dođe, reče, pa uteče. U uobičajenom ophodu, cio trg ga je mirisao, a bilo je i onih koji su slušali i zapisivali, vama, tj. Nama, njima, tj. Njemu. Bilo je i skupštinskih klupodera, među svojima, tj. Našima i među njihovima, tj. Njegovim. Procvala Gora, sve pupolj do pupolja: zapjenušani i smjerni, misleći i vjerni, promjenljivci i trule demokrate, eksponenti čaršije, laktaši u potrazi za titulama, gospoda doktrinari, novinski mistifikatori i ostali koji za vjeke vjekova traju mijenjajući se u okvirima naših mogućnosti.
Sporo neko proljeće, puzi kao stoljeće. Ali bitno je da pupi. Znaju Crnogorci da se sva proljeća odvijaju u mozgu. Sada čekaju da i ovo njihovo sazri, pa da priberu ljetinu. Samo da ne ispadne da kapom vjetar gone. Samo da ne omane revolucija u promišljanju.
A i mora se voditi računa da se uobrazilja odveć ne zaigra. Ne dao nam Bog političku navaspitanost mase. Tek da se primiri nespokojstvo, tek da se zavara glad. A i zar bi moglo drugačije u zemlji Balakahe Drugog. U zemlji u kojoj se govori šta se hoće, i to je aksiom! Pst! Ne baš sve, razumije se. S nečim se, ipak, mora pomiriti, protiv nekih stvari se ne smije govoriti (pa čak i ako su protiv struje sopstvene krvi!). Još kad se mnoge stvari ne bi ni spominjale.
Montenegro, ne budi miš. Sat je počeo da otkucava. Nemojmo smotati ovu misao i odložiti je u stranu. Montenegro, za sudbinu miševa na brodu ama baš niko i ne treba da mari. Pokušajmo ovu misao da domislimo do kraja. Jedan Francuz je kazao da nije važno šta je sa nama učinjeno, važno je samo ono što smo sami učinili s onim što je učinjeno sa nama. Stoga, Crna Goro, zamiriši u istoriji, makar zbog književnosti, bar pjesništva radi!
Neki mirisni cvjetovi nikada ne nasele zemlju, jer su proljeća u tim državama veoma rijetka. Sudbina nekog cvijeća je da nikada ne zamiriše, ali je namjera proljeća da nam da malo nade i više smisla. Crnogorsko proljeće možda ne donese rod, ali će, sigurno, stvoriti mirisan cvijet koji će, politički i pjesnički, da opomene na sebe.
Romantično će proljeće svakoga zadobiti. Spasonosnom se proljeću ne može odoljeti.
Autorka je magistrant na Filozofskom fakultetu u NikšićuPratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
