Želimo da vidimo Srbiju u Evropskoj uniji. Želimo da prema Srbiji imamo isti odnos kao, na primer, prema Norveškoj, Holandiji ili Danskoj, da srpska snaga i pamet budu na našoj strani prilikom hvatanja u koštac s globalnim pitanjima, da omogućimo Srbima da žive evropski život – kaže u oproštajnom intervju za Danas ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji Kameron Manter.


Manter 5. juna odlazi na novu dužnost u Irak. Tokom dvogodišnjeg boravka u Srbiji doživeo je izrazito zahlađenje u srpsko-američkim odnosima zbog američkog priznanja Kosova, a zatim i delimičnu relaksaciju tih odnosa. Kao jedan od razloga za uspostavljanje otvorenije i prijatnije atmosfere u našoj državi, ambasador SAD navodi predsedničke i parlamentarne izbore održane protekle godine, budući da su glasači pružanjem podrške koaliciji predvođenoj Demokratskom strankom nedvosmisleno pokazali da žele evropske integracije.

Izbori održani protekle godine predstavljali su preloman trenutak, građani Srbije jasno su stavili do znanja da nema povratka u prošlost- smatra Manter.

Šta smatrate najvećim izazovom s kojim se se suočili od avgusta 2007. godine, kada se stupili na ambasadorsku dužnost u Srbiji?

– Najveći izazov za mene bio je kako uspostaviti ravnotežu između kontinuirane posvećenosti Sjedinjenih Država ideji da je budućnost Srbije u EU i činjenice da se Srbija suočila s teškim periodom koji je trajao dve decenije. Teško je uspostaviti ravnotežu između ta dva principa, pronaći neku vrstu sinhronizacije. Ipak, smatram da je zbog odluke srpskih glasača prošle godine, Srbija postala država s manje teško premostivih problema. Sada sam veći optimista nego što sam bio pre dve godine.

Koje je Vaše najveće dostignuće i da li ste doživeli i neke neuspehe u Srbiji?

– Smatram da su SAD ostale dosledne u pružanju podrške Srbiji i na taj način ulile optimizam ljudima, koji je bio potreban da bi se dogodio zaokret 2008. godine nakon izbora. Nadam se da su ljudi širom Srbije shvatili da će biti nastavljeni američki programi pomoći kao i programi razmene, a kada vaša zemlja postane članica Evropske unije sarađivaćemo s vama, kao što to činimo s ostalim evropskim partnerima. Takođe, mislim da sam imao dobru komunikaciju s ljudima, ne samo sa zvaničnicima u Beogradu, već i tokom putovanja u različite delove zemlje.

S druge strane, duboko sam se razočarao kada sam uvideo opseg slabosti institucija u Srbiji. Ne želim da izričem kritike niti tvrdim da je Srbija loše mesto, već ukazujem na ogromne nedostatke u načinu na koji funkcioniše parlament, kao i probleme u radu i nedelotvornost sudova ili, na primer, način rada medija. To su samo primeri institucija koje doživljavaju promene i moraju nastaviti da se menjaju da bi Srbija postala uspešna evropska država. Iako želimo da pomognemo Srbiji da izvrši reformu ovih institucija, njeni građani moraju uložiti najveći trud u cilju izgradnji institucija.

Iako je preovladavalo mišljenje da Zapadni Balkan nije na listi prioriteta nove američke administracije, stiče se utisak da je nedavna poseta potpredsednika SAD Džozefa Bajdena regionu pokazala suprotno. Kakvo je vaše gledište o tome?

– Slažem se s onima koji smatraju da Bajdenova poseta predstavlja odraz činjenice da je Balkan veoma važan za novu administraciju u Vašingtonu. Bilo je poznato da smo duboko posvećeni pružanju podrške demokratizacije Srbije, ekonomskog napretka i evropskim ambicijama vaše zemlje, ali poseta potpredsednika SAD potvrdila je da predsednik Obama takođe duboko želi da ovaj region doživi uspeh. To nije moguće ukoliko države Balkana ne budu sarađivale i pomagale jedne drugima da uđu u Uniju. Bajden je, takođe, imao prilike da upozna novu Srbiju, Srbiju koja se razlikuje u odnosu na vreme vladavine Slobodana Miloševića. Potpredsednik je sam izjavio da je bio snažan protivnik politike koju je u ime Srbije sprovodio Milošević, a sada je uvideo promene. Imao je veoma dobar razgovor s predsednikom Tadićem i ekonomskim stručnjacima koje je predvodio premijer Cvetković, kao i bitne diskusije s vojnim zvaničnicima o saradnji dveju država u tom domenu. Bajden je uvideo da je Srbija veoma dinamična država koja teži da se pridruži EU. Istovremeno, Srbima je omogućeno da se upoznaju s njegovim pristupom i nadam se da je slika koju su dobili o Bajdenu slična onome što znam o njemu – da je potpredsednik SAD inteligentan uviđavan čovek, kome je veoma stalo do uspeha svih zemalja Balkana. Dakle, nadam se da su oni koji imaju drukčije mišljenje shvatili da Bajden razume probleme Srbije, što ga u tom smislu čini prijateljem..

Koje su glavne poruke koje je Bajden preneo svojim sagovornicima, naročito onima u Beogradu?

– Bajden je jasno stavio do znanja sagovornicima da druge države na Balkanu ne mogu doživeti uspeh bez konstruktivne uloge Srbije. To znači da Srbija mora dati doprinos uspehu drugih, tako što će pružiti ruku Bosni i Hrvatskoj i sarađivati s Kosovom, iako postoje neslaganja oko njegovog statusa. Stoga, njegova poruka glasi: Srbija ima veliku ulogu, jer bez pozitivnog angažovanja te države Balkan ne može doživeti uspeh, i obratno. Srbija mora da uspe zarad dobrobiti suseda. Tu poruku predsednik Tadić i premijer Cvetković su lako razumeli, i ukoliko vidimo u narednom periodu produbljenje saradnje između Srbije i drugih država u regionu, znaćemo da je poseta bila uspešna.

Pojedini mediji Vas optužuju za mešanje u unutrašnju politiku Srbije, imajući u vidu pojedine navode i stavove koji ste izneli, a tiču se Kosova i drugih pitanja?

– Voleo bih da se srpski mediji više bave istraživačkim novinarstvom, jer bi na taj način novinari, a ne diplomate bili u mogućnosti da istraže teme koje sam pomenuo ja, ili neki drugi stručnjak iz inostranstva. Bez obzira na to šta ljudi misle o mojim stavovima, mediji duguju građanima Srbije da sami istraže te teme, da kada ukažemo na probleme koji postoje u pojedinim delovima Srbije utvrde da li je to istina. Želeo bih da u narednim godinama mediji u Srbiji budu snažni, i iskreni i verujem da će se to dogoditi.

Mogu li zvaničnici iz Beograda i Prištine prevazići krajnje ozbiljne razlike o pitanju Kosova ili je situacija beznadežna?

– Status Kosova je već utvrđen, dakle, ideja da dve države na neki način mogu pregovarati o izmeni statusa Kosova nije ostvariva, ali mislimo da bi bilo izvrsno kada bi lideri Srbije i Kosova razgovarali o svakodnevnom životu ljudi, ne samo u Srbiji i na Kosovu, već i susedstvu. Takođe, trebalo bi da pregovaraju, ne o statusu, već o praktičnim pitanjima, kao što su način života, isporuka električne energije, granice, krijumčarenje preko granica, rad sudova, policije. Rečju, o svim pitanjima koji bi omogućili lakši život ne samo Srbima i Albancima na Kosovu, već i Srbima u Srbiji.

Kako ocenjujete bilateralne odnose SAD i Srbije i u kojim oblastima bi mogla biti ostvaren napredak?

– Uvek može bolje. Uvek možemo naći način kako da unapredimo saradnju i mnogim domenima. Pružamo podršku demokratizaciji i ekonomskom razvoju Srbije, a u ekonomski povoljnijim vremenima američki biznis ce omogućiti otvaranje radnih mesta u Srbiji i doprineti napretku države. Takođe, trebalo bi da dve države uspostave snažniju vojnu saradnju, koja će podrazumevati zajedničku obuku pripadnika vojske, od čega bi imale koristi sve države u regionu i u Evropi. Stoga, moramo unaprediti odnose u ekonomiji, odbrani, društvenim pitanjima. Ipak, drago mi je što postoje ljudi s kojima možemo da pričamo otvoreno i iskreno o načinima za unapređenje saradnje, što simboliše i Bajdenova poseta.

Srpska javnost je duboko podeljena kada je reč o potencijalnom pridruživanju Srbije NATO. Kakve bi, po vašem mišljenju, Srbija imala koristi od pridruživanja Alijansi?

– Postoji pogrešno mišljenje o NATO koje je duboko ukorenjeno u Srbiji, a to je da bi država imala koristi od pridruživanja Alijansi. Države ne uzimaju od NATO, već daju svoj doprinos radu Alijanse. Nadam da se da će građani Srbije moći da se jednog dana ponose zbog toga što doprinose bezbednosti suseda. Mislim da mnogo ljudi u Srbiji NATO asocira na bombardovanje iz 1999, zbog čega postoje duboke emotivne rane. Ali, Alijansa je izgrađena da bi ljudi doprineli bezbednosti svojih suseda, tako da, na primer, srpski vojnik bude ponosan što je kadar da spasi život portugalskom.

Drage uspomene

Ambasador Manter otkriva da novi posao u Iraku, gde će biti zadužen za nadgledanje povlačenja američkih vojnika i doprineti jačanju demokratskog poretka te države, predstavlja veliki izazov za njega. Ipak, on naglašava da će imati drage uspomene na boravak u Srbiji.

– Srbi su veoma topao i prijateljski nastrojen narod, otvoren narod koji se ne plaši da na učtiv način izrazi neslaganje s nekim stavom. Njihova snažna ličnost ponekad predstavlja kompenzaciju za slabe institucije – kazao je Manter.

Prema njegovom mišljenju, stanovnike Srbije takođe odlikuje lepota.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari