U jeku političkih dešavanja u zemljama trećeg sveta, gde se građani država poput Egipta, Tunisa i Libije, grčevito bore za vladavinu prava i slobode, kada traže da se višedecenijski diktatorski režimi sklone s političke scene, primećuje se pojava metoda nenasilne akcije, istih onih metoda koje su koristili predstavnici srpskog „Otpora“ još pre 11 godina dok su se borili protiv režima Slobodana Miloševića.

Ime jednog čoveka, američkog profesora Džina Šarpa, sve je aktuelnije u svetskim medijima, njegove teorije se prepričavaju, njegove analize proučavaju, a metode nenasilne borbe ponovo koriste. Iako već 83-godišnjak, i dalje pomno prati šta se dešava u Libiji, rado daje intervjue, savete, podršku svima onima koji njegov životni rad o nenasilnim akcijama poštuju i praktikuju, i to iz Instituta Albert Ajnštajn u Bostonu, čiji je osnivač. Bio je to razlog da stupimo u kontakt sa ovim, očigledno, uticajnim čovekom u savremenom svetu i zatražimo njegov komentar na turbulentne događaje danas u arapskom svetu, juče na Balkanu, sutra možda negde drugde.

Iako smatra da nije dorastao tituli „oca nenasilne teorije“, Džin Šarp, jedan od najvećih svetskih zagovornika borbe bez nasilja, skromno objašnjava za Danas da je ponosan na sve zemlje i pokrete u njima koji su koristili nenasilnu akciju kako bi se oslobodili diktatorskih režima, kao što je to nekada činio i „Otpor“.

Džinu Šarpu je bilo drago kada je čuo da su Egipćani koristili njegove teorije u borbi protiv autoritarnog režima Hosnija Mubaraka. Ali šta su to građani Egipta zapravo preuzeli od Šarpovih ideja? Kako ističe naš sagovornik, shvatili su da se moraju osloboditi straha od režima, „što je upravo najbolje i najznačajnije oružje nenasilne borbe“.

– Nasilje ne može da se koristi kao alat u borbi za slobodu, i svi oni koji imaju takvo mišljenje greše. Nasilje se koristi od davnina. Njime su vladali i nacisti, a koriste ga upravo svi oni koji žele da zavedu diktaturu, jer jedino nasiljem mogu da kontrolišu ljude. Nasilje je alat represije, a mi smo kod građana Egipta videli nešto sasvim suprotno od toga. Bili smo svedoci kako su tekle reke demonstracija, reke miliona ljudi, koji su mirno i bez nasilja uspeli da Mubaraka zbace s vlasti – ukazuje Šarp.

Srđa Popović, jedan od osnivača „Otpora“ i predsednik Centra za primenjenu nenasilnu akciju (CANVAS) objašnjava za naš list da iako se Šarpova teorija zasniva na univerzalnim principima, svaka borba donese nešto novo. „Nikada ne možete da kažete – ovo su pravila nenasilne akcije – jer se metoda uvek dopunjava. Kada je Šarp pisao svoju metodu nenasilne akcije, ona je imala 198 tačaka, a već posle Egipta moglo se utvrditi da ih ima više“, ukazuje Popović. Prema njegovim rečima, strah kod ljudi je iščezao u Egiptu, i zbog toga je diktatorski režim brzo propao, posle 19 dana protesta. Kako objašnjava, Egipat je „autentičan arapski proizvod“, jer je unapredio Šarpovu teoriju zbog velike uloge novih medija.

– Srbiji je trebalo više od 10 godina da se oslobodi režima Slobodana Miloševića, ali mi tada nismo imali tehnologiju koja postoji sada. Novi mediji ubrzavaju razbijanje autoritarnih režima. Nekada su državni mediji bili velika sila i simbol režima, ali sada, pored interneta, ne znače ništa. To je bilo vidljivo u Egiptu, gde su se ljudi informisali preko interneta – ističe Srđa Popović.

Šarp rado govori o Gandiju, „kompetentnom strategu“, od koga je, kako objašnjava, najviše naučio. Ono što je za naše generacije interesantno jeste da se, između ostalog, pomoću Šarpovih ideja Srbija oslobodila režima Slobodana Miloševića i po prvi put u istoriji stvorila temelje demokratije. „Otporaši“ su mu se odužili posetom njegovom institutu, a CANVAS ga je ugostio u Beogradu nakon Miloševićevog pada. Za Srđu Popovića kaže da je u razgovoru s njim shvatio da je veoma „vešt strateg“.

– Najvažnije mi je što će sve ono što sam godinama radio ostati iza mene i da će koristiti ljudima širom sveta. Veoma sam srećan kada u mojim analizama demokratski pokreti pronađu potporu za svoju borbu protiv diktatora. Ono što mogu da potvrdim jeste da se svet menja, jer je sada pravo vreme da se ljudi oslobode režima u kojima nema slobode. Počelo je stvaranje nove stranice ljudske istorije, jer ljudi znaju da sada imaju veću moć od diktatora, u čije postojanje nisu bili sigurni ranije. Mogu da kažem da od države do države zavisi koliko će borba za slobodu trajati. Negde će to biti nekoliko dana, a negde nekoliko godina. Važno je da ljudi shvate u kakvoj se situaciji nalaze i da, uz pomoć nenasilne borbe, zbace diktatorski režim. Ne volim da savetujem ljude, već želim da oni sami shvate šta je potrebno kako bi sebi obezbedili slobodu. Najvažnije tri stvari su – da shvate koja je prava priroda represivnog režima u kome žive i koje su njegove slabosti, da razumeju nenasilnu akciju i da na osnovu toga smisle strategiju za rušenje diktatorskog režima – poručuje Džin Šarp.

Bilo je i perioda u kojima su razni režimi pokušavali da od Džina Šarpa stvore špijuna, a od njegovog rada naprave prevaru. Tako su nedemokratske zemlje, poput Irana, optuživale Šarpa da je agent CIA i da kroz tu organizaciju pokušava da infiltrira Amerikance u njihove zemlje. Na iranskoj državnoj televiziji objavljivane su informacije da je Šarp „glavni igrač Bušove administracije protiv njih“. Čak je u toj zemlji napravljen i crtani film koji je omalovažavao Šarpa. Na sve ovo, naš američki sagovornik se nasmejao i rekao da to nije tačno. „Oni se plaše mojih ideja jer ne znaju kako da se bore protiv njih, pa zato pokušavaju da me ocrne u svojim zemljama“.

Srđa Popović kaže da mu je bila izrazito velika čast da napiše predgovor za Šarpovu knjigu „Waging nonviolent struggle“, a potom dodaje da je Šarp „Karl fon Klauzevic nenasilne borbe, jedan od najbitnijih mislilaca političke moći, čije se ideje uspostavljaju i u teoriji i u praksi širom sveta“.

– On je jedan od najvećih svetskih zagovornika i mislilaca nenasilne borbe. Kod nas je njegova dela prvi počeo da prevodi Miljenko Dereta, a ja sam čuo za njegove teorije od vojnog stručnjaka Roberta Helvija. Da budem iskren, tek sam nakon petooktobarske revolucije pročitao sve Šarpove knjige, jer su veoma obimne. Gledao sam taj crtani film, koji je puštan u Iranu i nisam mogao da poverujem – kaže Popović.

Naš sagovornik podseća da je knjiga Džina Šarpa „Od diktature do demokratije“ prevedena na mnoštvo svetskih jezika i uticala je na aktiviste širom sveta, uključujući i Srbiju devedesetih.

Srđa Popović smatra da se nedemokratski sistemi širom sveta „paranoišu“ zbog ideja Džina Šarpa, jer je suština njegovog učenja da ako narod neće da se pokori, vladar ne može da vlada. Njegove ideje su imale veliki uticaj na „Otpor“, ali i na akademsko polje u Srbiji. „Strategija i metode nenasilne društvene promene“ izučavaju se treću godinu zaredom na specijalističkim strukovnim studijama Fakulteta političkih nauka u Beogradu, a ove godine pojaviće se i na master kursu. Dva prestižna koledža u Koloradu i Grinelu studentima nude ovaj kurs još od 2006. „Principi uspešne nenasilne revolucije, Jedinstvo, Planiranje i Nenasilnu disciplinu mogu da se nauče na radionicama ili fakultetu, od vas zavisi hoćete li je primeniti u svom svakodnevnom životu“, poručuje Popović.

Primenjeno znanje Rasela Hare, Arent i Maksa Vebera

Teorija „nesaradnje“ koju je Šarp sveo na rečenicu „If people cannot obey, rulers cannot rule“ – ako se narod ne pokorava, vladar ne može da vlada, predstavlja primenjeno znanje iz teorija Bertranda Rasela, Hane Arent i Maksa Vebera. Kod nas, Teorija nesaradnje nalazi se i u osnovi knjige „Nenasilna borba u 50 tačaka“, koja je prevedena na šest jezika, a koriste je aktivisti širom Bliskog istoka. Sledeća veza sa Šarpovom teorijom će biti knjiga „Konflikti i nenasilna društvena promena“, koju Slobodan Đinović i Srđa Popović upravo spremaju s profesorom FPN-a Zoranom Stojiljkovićem. Fenomen Džina Šarpa je aktuelan zbog trenutnih dešavanja u zemljama trećeg sveta, ali on postoji još od Gandija. „Cela njegova teorija počiva na činjenici da nasilna intervencija ne donosi demokratsku promenu. To je veoma lako dokazati kroz čitavu istoriju“, zaključuje Srđa Popović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari