Među zemljama u kojima protestuju protivnici kontroverznog zakona o zaštiti intelektualne svojine ACTA našla se i Srbija.


Više stotina mladih ljudi, različitih političkih orijentacija od krajnje građansko- liberalnih do radikalno levičarskih, okupilo se prošle subote na centralnim trgovima u Beogradu i Novom Sadu sa zahtevom da se Vlada Srbije „ javno izjasni protiv sporazuma ACTA, jer je protivan Ustavu Srbije, štetan za slobodu govora, slobodnu komunikaciju i štetan za poljoprivrednike, kulturu, nauku i obrazovanje“. Svojim prisustvom protest u Beogradu je podržao i Rodoljub Šabić, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, a protiv ACTA sporazuma se izjasnio i lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak.

Inače, anti-ACTA demonstracije su održavaju širom Evrope i sveta. Borci protiv cenzure interneta, takozvani „pirati“, saradnici liberalnog antiestablišment sajta Vikiliks i aktivisti Vikipedije – slobodne enciklopedije na internetu, udružili su snage sa svojim saborcima iz protestnog socijalnog pokreta „99 odsto“ koji je izrodila svetska ekonomska kriza. Inspirator protesta u Beogradu i Novom Sadu je upravo pokret „99 odsto“ koji se žestoko protivi liberalnom kapitalizmu i tome da posledice ekonomske krize, koje su, po njihovom ubeđenju, stvorile multinacionalne kompanije i banke, a čije interese zastupaju vlade najmoćnijih država u svetu, snose najsiromašniji slojevi koji tome nisu ni na koji način doprineli. Pokret 99 odsto se zalaže za „direktnu demokratiju“ koja bi bila sprovođena na „plenumima ili narodnim skupštinama lokalnih zajednica“ što je po njima „jedina prava demokratija“. Kada je reč o državi, sve ključne odluke bi se donosile „na referendumu putem interneta“. Zaštitni znak ovog pokreta i svih njemu srodnih grupacija je maska fiktivnog odmetnika Gaja Foksa iz stripa, odnosno filma „V for Vendeta“. Foks je usamljeni borac za pravdu i slobodu koji se potpisuje slovom „V“, a u stripu i filmu se bori protiv izmišljene fašističke partije u Britaniji. Neoliberali sa centra i desnice pokret „99 odsto“ posmatraju kao „radikale koji se protive liberalnoj demokratiji i slobodnom tržištu“. Pokret „99 odsto“ je podjednako ideološki neprihvatljiv i za marksističku levicu, koja ga, iako ne spori njegov antikapitalistički karakter, definiše kao „ sitnoburžoaski pokret koji ne razume osnove klasne borbe i rukovodeće uloge koju proletarijat ima u njoj“.

Piratska internacionala

Aleksandar Blagojević, predsednik Piratske partije Srbije, koja je nastala kao deo međunarodne „piratske“ internacionale za zaštitu slobode dostupnosti informacija na internetu za Danas kaže da je međunarodni trgovinski sporazum ACTA neprihvatljiv.

– Pod okriljem tobože borbe protiv krivotvorenja i piraterije, ACTA kriminalizuje svakodnevnu komunikaciju, zabranjuje upotrebu i pravljenje generičkih lekova i cenzuriše internet. Naime da bi se odredbe ACTA sprovele potrebno je formiranje nadzornih tela i organi kako na međunarodnom tako i na lokalnom nivou. Plan je da se prati i beleži sva komunikacija na internetu kako bi se prekršioci lako nalazili i kažnjavali – ističe naš sagovornik.

Prema njegovim rečima ono što se eksploatiše kao ideja jeste zaštita prava autora na takozvanu intelektualnu svojinu.

– Establišment je televizijom i masmedijima – nastavlja Blagojević – decenijama spremao javnost da takozvanu intelektualnu svojinu prihvati kao vrednost i nešto što treba da se čuva i brani.

Blagojević potvrđuje povezanost boraca za slobodu interneta i pokreta „99 odsto“.

– Veze postoje i to ne treba da predstavlja bilo kakvo iznenađenje. Naime, povezanost dva pokreta je potpuno prirodna. Svi slobodoljubivi i razumni građani sveta su protiv ACTA zakona – objašnjava Blagojević.

On je ubeđen da će ACTA sporazum biti usvojen u Srbiji.

– Obzirom na količinu prevara i laži od strane naših izabranih predstavnika vlasti, možemo da očekujemo potpisivanje ACTA sporazuma još sutra i to bez našeg znanja. Zato Piratska partija sprovodi opsežnu kampanju koja ima za cilj da nadležni u Srbiji decidno zauzmu negativan stav prema ACTA – ističe Blagojević.

Kontrola interneta

Da je osnovni cilj ACTA sporazuma kontrola interneta smatra i Nikola Marković, predsednik Društva za informatiku Srbije.

– Već postoje zakoni kojima se štite autorska prava. Pojavom interneta, informacije su postale daleko lakše i brže dostupne nego ranije, što je industriju koja se plaši pitaterije i plagijata navelo da agituje za kontrolu interneta. Međutim, to je samo povod koji određeni centri moći žele da pretvore u cenzuru interneta. To je nešto što niko ko sebe karakteriše kao demokratu i pristalicu ljudskih prava ne može podržati. Svakako je da države u svetu treba da nađu način kako da se efikasno štite autorska prava od uzurpacije, ali to nikako ne sme da bude na uštrb slobode dostupnosti informacija na internetu. Internet je velika garancija ljudskih sloboda, „arapskog proleća“ ne ni bilo da on ne postoji. Građani koji su bili siti diktatura upravo su se organizovali preko interneta. Očito je da, takva moć kakvu internet ima, smeta nekim konzervativnim snagama, i to je razlog više da se treba boriti da taj medij ostane bez cenzure – ističe naš sagovornik.

Sudeći prema tvrdnjama nadležnih u Srbiji, borci za očuvanje slobodnog interneta nemaju razloga za brigu, jer se u našoj zemlji u ovom trenutku ne razmatraju bilo kakve inicijative da potpišemo ACTA sporazum.

– Sporazum o zaštiti autorskih prava na internetu ACTA nije bio predmet razmatranja Ministarstva prosvete i nauke. Samim tim, naše ministarstvo ga nije predložilo na usvajanje Vladi Srbije, niti postoji bilo kakav akcioni plan koji podržava potpisivanje tog sporazuma – naglašava za Danas Radivoje Mitrović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete i nauke.

Naš sagovornik dodaje da Srbija nije izmislila internet niti pravila njegovog korišćenja.

Reči državnog sekretara u Ministarstvu prosvete i nauke za Danas potvrđuje i Branka Totić, direktorka Zavoda za intelektualnu svojinu.

– U ovom trunutku mi u Zavodu izučavamo ACTA sporazum, nikakav zaključak niti preporuku po tom pitanju nismo doneli i shodno tome ništa i nismo prosledili u dalju proceduru – ističe naša sagovornica.

Prava autora

Iako se glas onih koji su protiv ACTA u Srbiji ovih dana glasno čuje, ima i onih koji smatraju da zaštita intelektualne svojine na internetu kroz donošenje ACTA mera ima smisla. Jedan od njih je i ekonomista Milan R. Kovačević.

– Zaštita intelektualne svojine zaista predstavlja jednu vrstu monopola koja je pak potpuno ispravna i korisna, jer štiti prava autora. Pored toga, takve mere stimulišu i dalji autorski rad, jer mu obezbeđuju da plodove istog i zadrže u svom vlasništvu. Mogu da razumem da u siromašnijim zemljama mnogi ne mogu da kupe određeni proizvod intelektualnog rada, a žele da dođu do njega. Recimo, to je čest slučaj kada je reč o muzici, filmovima i slično. Međutim, i u tim zemljama je potrebno štititi intelektualnu svojinu na internetu, jer će kad tad i u tim zemljama biti sve više plodnih autora čiji će rad biti potrebno zaštiti na adekvatan način – zaključuje Kovačević.

Čeka se mišljenje Evropskog suda

Sporazum ACTA je u januaru u Tokiju potpisalo dvadesetak zemalja Evropske unije, kao i Sjedinjene Američke Države, Australija, Kanada, Japan i Novi Zeland. Sporazum obavezuje na uvođenje drakonskih kazni za piratstvo na internetu i zloupotrebu autorskih prava. Posle najave više zemalja EU da ga neće ratifikovati, Evropska komisija je odlučila da zatraži mišljenje Evropskog suda pravde da li je sporazum u skladu sa osnovnim pravima i slobodama ugrađenim u temelje EU. Protiv takvog načina za suzbijanje piraterije istupio je i Martin Šulc, predsednik Evropskog parlamenta. Da bi sporazum ACTA stupio na snagu mora da bude usvojen u Evropskom parlamentu.

Militantno krilo

Među borcima za pravo interneta se ističe i militantno krilo, odnosno hakerska grupa koje se naziva „Anonimusima“. Za razliku od svojih istomišljenika koji demonstriraju, potpisuju peticije, dele letke i prave propagandne spotove., „Anonimusi“ napadaju centre moći rušenjem sajtova. „Anonimusi“ su tako srušili sajtove CIA, FBI i Interpola. Na njihovoj meti su i sajtovi multinacionalnih kompanija koje smatraju odgovornim za narušavanje slobode interneta, kao i glavnim krivcima za ekonomsku krizu i siromaštvo u svetu. Kao što je slučaj i sa pokret „99 odsto“, i Anonimusi kao zaštitni znak koriste masku lika iz stripa i filma Gaja Foksa. NATO je ocenio da Anonimusi predstavljaju pretnju, jer mogu da izvedu kompjutersku blokadu njegovih sistema. Aktivisti te razuđene mreže hakera su na udaru policije mnogih zemalja sveta, pa su tako nedavno uhapšeni neki članovi organizacije iz Grčke, a potom i Španije i nekih zemalja Latinske Amerike. Organizacija „Anonimusa“ se ističe i napadima na internet materijale pedofila i obelodanjivanjem privatnih podataka o njima. „Sekcije“ te grupacije su se pojavile i na prostoru bivše Jugoslavije. Tako su hrvatski „Anonimusi“ oborili sajt predsednika Hrvatske Iva Josipovića, jer je podržao ACTA sporazum. „Anonimusi“ Srbija su pak oborili sajtove nekoliko što vladajućih što opozicinih stranaka u Srbiji, kao i sajtove produkcije Grand i Siti rekordsa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari