Danas se većina populacije nepravilno hrani. Ljudi uglavnom uzimaju po dva obroka i to u nepravilnim vremenskim razmacima, jedu ono što stignu i ne vode računa o količini i kvalitetu uzete hrane. Zato imamo sve više ljudi sa viškom kilograma i sledstveno tome sa narušenim zdravljem – kaže za Danas dr Danijela Karamarković, internista-specijalista za ishranu u Specijalnoj bolnici „Merkur“ u Vrnjačkoj Banji.

Dr Karamarković naglašava da „gojaznost nije samo estetski problem, već je ozbiljna bolest i ima svoju šifru bolesti u međunarodnoj klasifikaciji“.

– Gojaznost je u sve većem porastu. U Srbiji više od 50 odsto stanovnika ima prekomernu telesnu težinu, od toga je više od 30 odsto gojaznih. Kao posledica gojaznosti nastaju komplikacije: povišen krvni pritisak, šećerna bolest tip 2, poremećaj masnoća u krvi, javljaju se češće srčani i moždani udari, bolesti jetre, kamen u žučnoj kesi, trudnoća sa visokim rizikom, maligniteti kod žena (karcinom dojke i grlića materice) kod muškaraca karcinom prostate i dr. Ne vodeći računa o pravilno raspoređenim obrocima, sastavu i količini hrane, ne unosi se hrana koja obezbeđuje dnevne potrebe za mastima, šećerima i belančevinama, vitaminima i mineralima, već se unose, kako to mi kažemo, prazne kalorije koje vode ka bolestima – objašnjava ova lekarka i ističe da je „hrana lek, jer ako je nepravilna ishrana jedan od razloga zbog kojih nastaju savremene hronične nezarazne bolesti, onda je pravilna ishrana jedan od najvažnijih lekova da se ona sa što manje medikamenta drži u dobroj kontroli“.

Dijabetes je jedna od bolesti gde pravilnom ishranom može da se obezbedi dobar nivo šećera u krvi, zatim dobar nivo holesterola i triglicerida i dobar nivo krvnog pritiska.

– To svakodnevno radimo u našoj Specijalnoj bolnici. Kod nas pacijenti uz program pravilne ishrane, koji je individualno prilagođen svakom, redukuju dozu insulina i popravljaju nivo šećera u krvi. Kod nas imaju tri načina da shvate opravdanost pravilne ishrane. Prvo ih nutricionista informiše o značenju pravilne ishrane, zatim svakog dana u toku boravka u restoranu vide količinu i sastav hrane i vreme uzimanja obroka i treće kroz predavanja u Školi za obolele od dijabetesa o ishrani. Tako da svi iz ove ustanove mogu da ponesu znanje o značaju pravilne ishrane za zdravlje i da ga primene u svom okruženju – naglašava dr Karamarković i podvlači da „lek za lečenje gojaznosti u obliku preparata ne postoji“. Brza redukcija težine nije poželjna čak ni kod mladih i „zdravih“, ukoliko to možemo da kažemo, jer je sama gojaznost već bolest.

– Brzim skidanjem kilograma gubi se bezmasna masa, a masna ostaje i rizici za razvoj bolesti ostaju. Kad se niskokalorijskim dijetama ili preparatima brzo izgube kilogrami, brzo se i vrate, jer ljudi koji koriste preparate ili koriste kratkotrajne slim dijete nisu rešili da nešto stvarno urade za sebe i svoje zdravlje. Oni žele brze rezultate, pa da se nakon toga vrate svojim starim pogrešnim navikama – ocenjuje dr Karamarković i savetuje da u toku dana treba da „imamo tri glavna obroka i 2-3 užine od kojih su dve voćne; obroci da budu pravilno raspoređeni, tako da između doručka i večere treba da bude razmak od 10-12 sati; u toku dana se unose osnovne namirnice hleb (integralni ili zamena kao što su krompir i pirinač), mleko i mlečni proizvodi, meso, jaja, riba i proizvodi od mesa, namirnice se spremaju kuvanjem, grilovanjem ili sveže uz dodatak ulja na kraju obrade, bez prženja i pohovanja; količina hrane u obrocima se meri porcijama: duboki tanjir za kuvano, mali za salatu, parče hleba, šolja za jogurt, meso treba da zauzme trećinu u tanjiru i slane i slatke grickalice, slatkiši, sokovi nisu hrana, pa ih ne treba koristiti za svakodnevnu ishranu, jer su to sredstva za uživanje, pa sa njima obazrivo, retko i pomalo.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari