Hipertenzija je bolest današnjice. Procenjuje se da u Srbiji od nje boluje više od dva miliona ljudi. Prema podacima iz 2006, 46,8 odsto stanovnika ima hipertenziju. Dok je ranije bolest vezivana za stariji uzrast, sada, sve češče mlađe osobe boluju od povišenog krvnog pritiska – ukazuje doc. dr Vesna Stojanov, načelnica Odeljenja za ambulantnu dijagnostiku, ispitivanje i lečenje poremećaja arterijskog krvnog pritiska u Kliničkom centru Srbije.


Ovu bolest često nazivaju i „tihi ubica“ jer, iako pacijent nema nikakve simptome, ona dovodi do komplikacija poput šloga ili infarkta srca, koje mogu da budu fatalne. Oko 47 odsto invalidnosti nastaje zbog hipertenzije i njenih komplikacija.

Dr Stojanov objašnjava da se hipertenzijom smatraju vrednosti pritiska od 140/90 mmHg ili više. Ukoliko postoji drugi faktor rizika (pušenje, alkohol, fizička neaktivnost, gojaznost, povišene vrednosti lipida) ili je došlo do oštećenja srca, bubrega, mozga ili je osoba dijabetičar, onda se vrednosti od 120 do 135 (sistolni ili „gornji“ pritisak) i/ili 80 do 85 mmHg (dijastolni ili „donji“ pritisak) već smatraju kao hipertenzija.

– Krvni pritisak nikada nije konstantna veličina. On se tokom 24 sata menja. Zbog toga kada se menja „dan za noć“, remeti se i pritisak. Ako organizam ima dobru regulaciju, pad vrednosti pritiska tokom noći mora da bude za 10 odsto i više – ističe naša sagovornica.

Najniža vrednost pritiska jeste od 23 sata do dva sata po ponoći. Posle toga, pritisak raste. Veliki i nagli jutarnji skok pritiska predstavlja rizik za šlog i infarkt srca.

Porast obolelih od povišenog krvnog pritiska beleži se na mlađim uzrastima, kod srednjoškolaca i studenata. Reč je o esencijalnoj hipertenziji – usled smanjene fizičke aktivnosti (deca su sve češće za kompjuterom), gojaznosti, konzumiranja brze i slane hrane, kola napitaka, energetskih pića, povećanog unosa alkohola, zamene dana i noći.

– Kod starijih ljudi, ali i kod omladine, jedan od uzroka je i stres. Sve veći broj je „radno zavisnih“ hipertenzija, povezanih sa poslom, bez obzira na to da li je u osnovi preveliki obim posla ili velika neizvesnost zadržavanja radnog mesta. Sada je procenat te radno zavisne hipertenzije u porastu. Kod starih osoba, riziko-faktori su gojaznost, fizička neaktivnost, pušenje, povećan unos alkohola, soli, povišene vrednosti holesterola, triglicerida – ukazuje dr Stojanov.

Jednom izmerena povišena vrednost, međutim, ne znači da osoba ima hipertenziju. To može da bude „efekat belog mantila“ ili „hipertenzija belog mantila“. U prvom slučaju, pacijent reaguje na merenje pritiska i prva vrednost je povišena, a svaka sledeća niža. U drugom slučaju, pacijent ima povišene vrednosti samo kod lekara. Takvim pacijentima (kao i onim koji navode da su im pri merenju u kući prve vrednosti niže nego u ambulanti) preporučuju se tri merenja u razmaku od pet minuta, a srednja vrednost se uzima u obzir.

Prošle godine kroz Odeljenje je prošlo više od 3.000 pacijenata. Na tom odeljenju obavlja se ambulatorni 24 časovni monitoring krvnog pritiska, neinvazivno hemodinamsko ispitivanje (pomoću kojeg se određuje količina cirkulišuće tečnosti, periferni otpor i kontraktilnost srčanog mišića – tri ključna parametra koja učestvuju u formiranju arterijskog pritiska). Na osnovu toga koji je parametar poremećen, određuje se koji lek se daje kom pacijentu. Na ovaj način, ispoštovan je individualni pristup u izboru antihipertenzivne terapije. Na odeljenju se radi po potrebi i holter EKG, a ispituje se i etiologija hipertenzije, tj. radi se nefrološki, endokrinološki pregled. Ako je osoba gojazna ili ima povišene vrednosti masnoća u krvi, obavezan je pregled specijaliste ishrane.

Pacijenti dolaze sa uputom kardiologa svog doma zdravlja, ukoliko imaju sekundarnu hipertenziju, rezistentnu hipertenziju (koja ne reaguje na dva do tri leka) ili ukoliko su nastupile neke komplikacije. Hospitalizacija nije potrebna, osim ako su u pitanju neke komplikacije hipertenzije.

U 95 odsto slučajeva hipertenzija je esencijalna, a pet odsto je sekundarna, odnosno njen uzrok leži u oboljenju bubrega ili endokrinih žlezda.

Kao hronična nezarazna bolest, hipertenzija često zahteva doživotnu terapiju, a ima i pacijenata koji lekove dobijaju u određenom delu godine. U lečenju je važan individualni pristup. Ne postoje univerzalni lekovi nego, jednostavno, svaki pacijent ima svoj lek i mi ih, zavisno od toga, propisujemo. Da li će se primeniti jedan lek ili kombinacija lekova, zavisi od visine pritiska, pridruženih faktora rizika i oštećenja drugih organa.

Dr Stojanov, koja je i potpredsednica Udruženja za hipertenziju Srbije, ističe da naša zemlja ne zaostaje u dijagnostici i terapiji za drugim zemljama.

– Postali smo članovi Evropskog udruženja za hipertenziju, u junu 2009. godine na Evropskom kongresu hipertenzije u Milanu i članovi Svetskog udruženja za hipertenziju u novembru ove godine na svetskom kongresu u Pekingu – ističe doc. Stojanov, koja je, zajedno sa dr Draganom Lovićem, sredinom decembra dobila zvanje kliničkog specijaliste za hipertenziju Evropskog udruženja za hipertenziju.

Udruženje za sledeću godinu planira nastavak edukacije lekara, ali i edukacije stanovništva, prvenstveno školske dece u prevenciji hipertenzije.

– Mlade treba da podstaknemo da se više bave fizičkom aktivnošću i koriguju štetne navike. Deca treba da shvate koliko je bitno da pravilno vežbaju i da to čine svakodnevno – zaključuje dr Stojanov.

Manje soli

Bitan faktor rizika jeste i povećan unos soli. Dozvoljena količina je jedna ravna kašičica (pet grama) dnevno, ali soli ima i u namirnicama koje unosimo. Više od 50 odsto ljudi je „natrijum senzitivno“ i reaguju na povećan unos soli. Sada ulazimo u zimski period kada se više konzumira zimnica i sušeno meso, gde je so glavni konzervans. Zato u zimskom periodu beleži se porast obolelih od hipertenzije, a kod osoba koje već imaju taj poremećaj, više vrednosti.

Komplikacije nelečene hipertenzije

> Bolesti bubrega: Oboljenja bubrega mogu da dovedu do povišenog krvnog pritiska i obratno. Čak 20 do 30 odsto dijaliza posledica su nelečene hipertenzije.

> Šlog: U našoj zemlji tri puta je češći šlog od infarkta srca. Glavni krivac je hipertenzija.

> Infarkt srca: Podaci ukazuju da je kod osoba sa hipertenzijom sedam puta češći šlog, infarkt tri do četiri puta češći, a dva do tri puta češće su promene na perifernim krvnim sudovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari