Leto i jesen su (zasluženo) na glasu kao godišnja doba bogata ukusnim voćem i povrćem, što trpezu čini znatno raznovrsnijom tokom tih meseci. Međutim, to ne znači da tokom zime bi trebalo ograničiti izbor na svega nekoliko osnovnih namirnica

Kelj je jedna od namirnica kojom bi što češće trebalo obogatiti trpezu, pogotovo krajem zime, kada je hladnoća njegove listove učinila samo mekšim. Kelj uspeva i na temperaturama nižim od 10 stepeni Celzijusa, zbog čega raste tokom cele zime.

Plodovi prokelja koji se sada nalaze na pijačnim tezgama znatno su ukusniji od onih koji se jedu leti. Ukoliko prokelj i dalje ne deluje ukusno, može da se proprži kratko zajedno sa slaninom. Sadrži veoma malo kalorija, ali dovoljno vitamina C i A, kao i biljnih proteina i vlakana.

Nemački naziv za kelerabu „kupus-repa“ dovoljno govori o ovom neobičnom povrću koje se u velikom stilu vraća na trpeze. Kelerabe ne vole leto, naklonjenije su jeseni i zimi, zbog čega ih treba dodati svakodnevnim jelima.

Bogat vitaminima B, C i E, paškanat je nezaobilazan dodatak kuvanim jelima i čorbama. Najbolji je upravo onaj koji se ubira posle jutarnjeg mraza tokom hladnih, zimskih dana.

Iako je raštan rasprostranjen uglavnom u Crnoj Gori, delovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske (pod nazivom raštika), sve češće se nalazi i na našim pijačnim tezgama. Tom povrću ne smeta nedostatak sunčanih dana, niti gubi mnoštvo vitamina tokom niskih temperatura.

Legenda o prednostima kiselog kupusa uveliko je rasprostranjena, ali nikako bez razloga. Uz kiseli kupus, zdravlju može pomoći i kuvani slatki kupus, i jednostavna kupus salata. Kako kupus dobro podnosi niske temperature, ne nedostaje na pijacama tokom zimskih dana, a kako sadrži velike količine vitamina C, odličan je saveznik u borbi protiv prehlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari